Novosti

Predstavljanje knjige “Crveno svjetlo” Davora Konjikušića

U izdanju Rosa-Luxemburg-Stiftunga i Kolektora – Centra za vizualne umjetnosti nedavno je objavljena knjiga Crveno svjetlo – jugoslavenska partizanska fotografija i društveni pokret 1941.-1945. Davora Konjikušića. Službeno predstavljanje knjige održat će se u četvrtak, 4. travnja u Hrvatskom novinarskom društvu u Zagrebu, s početkom u 19 sati. Na promociji će govoriti dr.sc. Sanja Horvatinčić (Institut za povijest umjetnosti), prof.dr.sc. Hrvoje Klasić (Filozofski fakultet), Vesna Vuković ([BLOK] – Lokalna baza za osvježavanje kulture) i autor knjige Davor Konjikušić, a moderator diskusije je Boris Postnikov.

Sljedećeg dana, 5. travnja, ista će publikacija biti predstavljena i u Beogradu, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, s početkom u 18 sati. Na promociji će govoriti dr.sc. Olga Manojlović Pintar (povjesničarka, Institut za noviju istoriju Srbije), Krunoslav Stojaković (urednik izdanja, Rosa Luxemburg Stiftung), Davor Konjikušić (autor), dok će diskusiju moderirati povjesničarka umjetnosti Mirjana Dragosavljević.

Knjiga Crveno svjetlo sveobuhvatna je studija ispisana na 400 stranica s preko pet stotina ilustracija u kojima se detaljno istražuje fenomen partizanske fotografije u periodu od 1941. do 1945. godine, odnosno njena društvena, propagandna, agitacijska te, naposljetku, umjetnička funkcija.

Iz uvoda autora: “Motiv partizanske fotografije bio je da se uz oružanu borbu dobije i ona na reprezentacijskoj razini. Međutim, partizanska fotografija upravo zbog svoje tehničke i produkcijske limitiranosti ne postaje pukim sredstvom propagande nego i umjetničkim sredstvom nadolazeće budućnosti. Nije li i 􏰀Walter Benjamin upravo u osvit Drugoga svjetskog rata slavio mehaničku reprodukciju fotografije naglašavajući njezinu moć “za formuliranje revolucionarnih zahtjeva umjetničke publike». Nije li se upravo u partizanskoj fotografiji izgubila razlika između autora i publike i ostvarila ideja umjetničke avangarde? Nije li se u samom partizanskom pokretu promijenio dotadašnji odnos te iste publike spram umjetnosti? U ovoj ćemo knjizi pokazati da zapravo jest, jer fotografija je zbog svojih tehničkih svojstava upravo u partizanskom pokretu postala važan revolucionarni medij, kao što će to postati film u poslijeratnim godinama. U širem smislu, kao dio partizanske umjetnosti, i fotografija ima revolucionarnu namjenu transformacije društva u revoluciji koja je bila istovremeno i politička i socijalna i kulturna.”

Vjenčanje Vere Hreščak i Aleša Beblerja. Autor Stane Lenardič. Muzej novejše zgodovine Slovenije TN72 28