Na drugi pogled. Pozicije suvremene hrvatske fotografije

Sandra Križić Roban

Institut za povijestumjetnosti & UPI2M books

Zagreb / 2010

Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti – knjiga 37

hrvatski / engleski

prijevod na engleski
Andy Jelčić

lektorica
Anita Peti-Stantić

izvršna urednica i kazalo imena
Irena Gessner

grafičko oblikovanje
Ivana Vučić za Laboratorium

broj slikovnih priloga
180 (crno bijelo, boja)

323 stranica

150×215 mm

Ljepljeno-šivani knjižni tvrdi uvez

ISBN 978-953-6106-89-9 (IPU) // 978-953-7703-08-0 (UPI-2M)

Tjasa_kalkan
priroda-1
Zarko_Vijatovic
mapiranje
SofijaSilvia
_ANA4928
Jelena_Blagovic
Josip_Klarica
Luka_Kedo
Marko-Ercegovic

Povijest suvremene fotografije u Hrvatskoj kontinuirani je niz pojedinačnih događaja – kratkotrajnih izdavačkih projekata i djelovanja galerija kao što je bio CEFFT (Centar za fotografiju i film pri Muzeju suvremene umjetnosti) ili Arhiv Toše Dapca. Stav kritike, teorije i povijesti umjetnosti prema fotografiji neminovno mora biti preispitan, a u obzir valja uzeti brojne i raznovrsne društveno-političke okolnosti karakteristične za pojedina razdoblja. Sve zajedno utječe na tumačenje pozicije i kritičku rekonstrukciju fotografskog medija.

Upravo na tragu takvih razmišljanja nastala je knjiga Na drugi pogled. Pozicije suvremene hrvatske fotografije autorice dr. sc. Sandre Križić Roban, znanstvene savjetnice na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Njezino tumačenje fotografije u Hrvatskoj od Drugoga svjetskog rata nadalje karakterizira interes prema mediju koji sagledava u kontekstu suvremenih umjetničkih zbivanja, dokumentarne fotografije, konceptualnih pristupa, kao i nizom individualiziranih prikaza o umjetnicima kojima je posvetila jedanaest autorskih poglavlja (Ana Opalić, Mara Bratoš, Antun Maračić, Žarko Vijatović, Sandro Đukić, Mirjana Vodopija, Elvis Krstulović, Marko Ercegović, Silvia Potočki Smiljanić, Jasenko Rasol, Ivana Vučić).

Opsežno uvodno poglavlje pregled je suvremenih zbivanja koja započinju nakon Drugog svjetskog rata, određenih prijelomnim promjenama – prekidom s dotad dominantnim kontinuitetom tradicionalizma u korist avangardnih i za to doba inovativnih umjetničkih pristupa. Nakon 50-ih godina kad se naglašava individualno umjetničko – fotografsko – stvaralaštvo koje se odmiče od često isticana objektivna odraza stvarnosti u predmetnom smislu (Milan Pavić, Zlatko Zrnec, određeni radovi Toše Dapca), razdoblju u kojem zapažamo preobrazbu fotografije kao umjetničkog medija u kojemu se potiče pojedinačan i osoban, a ne skupni događaj, 60-ih godina na fotografskoj sceni javljaju se akteri life-fotografije (Mladen Tudor), ali i započinju složeni procesi eksperimentiranja, istraživanja i dokumentiranja umjetničkih koncepata–strategija–jezika (u Hrvatskoj s pojavom grupe Gorgona nakon koje započinje “preispitivanje fotografije kao sredstva fotografskog medija”). Nakon tog prijelomnog razdoblja fotografi zajedno s umjetnicima koji su se izražavali u mediju fotografije počinju preispitivati značenje, smisao i poziciju umjetnika u društvu. Umjetnost je postala otvoreno polje unutar kojeg se fenomeni kulture, društva, politike i ekonomije istražuju u za to doba novim medijima: fotografiji, filmu, videu, performansu, akciji, instalaciji, intervenciji. Upravo u tom okruženju formira se nekoliko generacija autora predstavljenih u uvodnom poglavlju, čije je djelovanje u velikoj mjeri utjecalo na formiranje generacije autora kojima Sandra Križić Roban posvećuje najveći dio rukopisa.

Autorica pozicionira odabrane umjetnike u širem kontekstu, ne inzistirajući na kontinuitetu zbivanja samo unutar nacionalnih okvira, nego ih promatra i uspoređuje s nizom fotografa koji djeluju simultano diljem Europe. Prepoznaje procese koji su uvjetovali promjene značenja i razumijevanja fotografije; razmatra identitet medija u korelaciji s drugim/drugačijim umjetničkim zbivanjima. Koristeći brojnu relevantnu teorijsku i kritičku literaturu, posvećuje se problemu odnosa jezika i fotografije, procesima razaranja ili ugrožavanja materije, raznovrsnim tehnološkim, često eksperimentalnim postupcima takozvane “nepromatračke” fotografije. Pritom na nov način problematizira uvriježene vrste fotografije, poput dokumentarizma, zanimajući se za procesualnost i osobitu analizu postupaka, pridonoseći prepoznavanju specifičnosti umjetničkog medija fotografije.

Sadržaj

  1. Uvodne napomene
  2. Pogled na poslijeratna zbivanja
    • Snimak stanja
    • Interes za avangardne tendencije i oslobođenu umjetnost
    • Doprinos interesu za ljudsku obitelj
    • Ne samo dokumenti
    • Fotografija kao kobna posljedica
    • Slučaj SPOT
    • Novo shvaćanje fotografije
    • Grupe, podrumi i prošireno shvaćanje medija
    • Izvan standardne produkcije
  3. Autorske pozicije suvremene fotografije u Hrvatskoj
    • Mara Bratoš
    • Sandro Đukić
    • Marko Ercegović
    • Elvis Krstulović
    • Antun Maračić
    • Ana Opalić
    • Silvia Potočki Smiljanić (SofijaSilvia)
    • Jasenko Rasol
    • Mirjana Vodopija
    • Ivana Vučić
    • Žarko Vijatović
  4. Biografije autora, popis najznačajnijih izložbi i bibliografija
  5. Bibliografija
  6. Kazalo autora