Fotografije između snovitog i “nezanimljivog”

O izložbi Snaga tišine Stanka Vrtovca, održanoj u Studiju Moderne galerije “Josip Račić” u Zagrebu u ožujku 2018., piše Sandra Križić Roban

 

Za fotografa Stanka Vrtovca (Maribor, 1947. – Zagreb, 2017.) mlađe generacije uglavnom nisu čule, iako je bio jedan od zapaženijih autora i nositelj naslova kandidata majstora fotografije Fotosaveza Jugoslavije. Među brojnim izložbama na kojima je sudjelovao spomenimo jednu od najrelevantnijih – bila je to Hrvatska fotografija od tisuću devetsto pedesete do danas, koju je priredio Davor Matičević s nizom suradnika 1993. godine u prostorima Galerije suvremene umjetnosti i Galerije primitivne umjetnosti, te Starogradske vijećnice u Zagrebu. Tom je prilikom bio izložen i Vrtovčev Prolaz (1974.), neonadrealistička kompozicija u kojoj je autor kolažirao nekoliko elemenata snažnih simboličkih naznaka.

 

Stanko Vrtovec, Bez naziva IX (Prolaz), 1972. Fotografski presnimak Goran Vranić copyright Moderna galerija Zagreb, 2018.

Stanko Vrtovec, Bez naziva IX (Prolaz), 1972. Fotografski presnimak: Goran Vranić. Copyright: Moderna galerija Zagreb, 2018.

 

Razmotren unutar poglavlja “Rasponi upotrebne fotografije”, Vrtovec pripada među one autore čiju su fotografsku aktivnost u velikoj mjeri obilježile edukacija i suradnja unutar foto-klubova. Poznato je da je znatan dio autora obrazovanje u mediju fotografije stekao upravo na taj način, uz ostalo i zbog nemogućnosti da fotografiju studiraju na nekoj od akademija ili umjetničkih škola. Diskrepancija između klupske – primarno amaterske fotografije – i umjetničke fotografije, kao i činjenica da su mnogi fotografi-amateri sebe smatrali profesionalnim fotografima u nas nikad nije do kraja razriješena, što je bilo vidljivo i na toj, za hrvatsku povijest suvremene fotografije, vrlo važnoj izložbi.

 

Stanko Vrtovec, Bez naziva X., Gotografski presnimak Goran Vranić, copyright Moderna galerija, Zagreb 2018.

Stanko Vrtovec, Bez naziva X. Fotografski presnimak: Goran Vranić. Copyright: Moderna galerija, Zagreb 2018.

 

Izbor Vrtovčevih fotografija i grafičkih radova u ožujku je bio predstavljen u Studiju Moderne galerije “Josip Račić” u Zagrebu. Povod izložbi bila je činjenica da je Saša Vrtovec, autorov polubrat, poklonio odabir fotografija snimljenih 70-ih godina Modernoj galeriji. Uz njih je prikazana i grafička mapa “Campus Zagrabiensis – Turopolje” u vlasništvu Bože Biškupića. Tom prilikom mogli smo se prisjetiti nekih od njegovih seminalnih radova, nastalih upravo u prvoj polovici 1970-ih, pod dominantnim utjecajem nadrealizma, odnosno njegove poslijeratne inačice.

 

Stanko Vrtovec, Bez naziva XI. Fotografski presnimak Goran Vranić, copyright Moderna galerija, Zagreb, 2018.

Stanko Vrtovec, Bez naziva XI. Fotografski presnimak: Goran Vranić. Copyright: Moderna galerija, Zagreb, 2018.

 

Nadrealizam se u fotografiji javlja istodobno s pojavom pokreta koji je zagovarao iracionalno i uvjerenje da se istina nalazi izvan ili iza onog stvarnog.[1] Freudova psihoanaliza i metode koje su zagovarale procese istraživanja podsvijesti jedan je od pristupa koji je moguće iskoristiti pri tumačenju niza Vrtovčevih kompozicija. I dok detaljima poput ženskog profila, jabuke, pileta ili slojevitim prikazima ženskih likova možemo pristupiti promišljajući transformacije ljudske percepcije, ne treba smetnuti s uma da mnogi od tih motiva za umjetnika imaju specifično značenje. Koje, na žalost, s njim više ne možemo raspraviti.

 

Stanko Vrtovec, Bez naziva XVI, Fotografski presnimak Goran Vranić copyright Moderna galerija, Zagreb 2018.

Stanko Vrtovec, Bez naziva XVI. Fotografski presnimak: Goran Vranić. Copyright: Moderna galerija, Zagreb 2018.

 

Stanko Vrtovec iz rodnog Maribora dolazi u Zagreb gdje će se školovati u srednjoj kemijsko-tehničkoj školi, te zatim apsolvirati organsku kemiju na Tehnološkom fakultetu. No interes prema fotografiji presudio je njegovom akademskom školovanju, te se 1968. upisuje u Fotoklub Zagreb u kojem dobiva osnovna znanja o snimanju. Ubrzo slijedi niz fotografija koje se i danas smatraju njegovim najznačajnijim radovima. Iz današnje perspektive pojedine od njih djeluju bezvremenski, te je moguće zamisliti da su nastale i u Bretonovo vrijeme kao i 70-ih godina. Odabir prostora u koji smješta svoje snovite kompozicije pridonosi tom osjećaju, jer ništa ih ne specificira u konkretnom vremenu.

 

Stanko Vrtovec, Bez naziva V. Fotografski presnimak Goran VranićcopyrightModerna galerija, Zagreb, 2018.

Stanko Vrtovec, Bez naziva V. Fotografski presnimak: Goran Vranić. Copyright: Moderna galerija, Zagreb, 2018.

 

Osim Vrtovčeve sklonosti prema nadrealnom spomenimo i nekoliko snimki poklonjenih Modernoj galeriji, sudeći prema kojima je vidljivo do koje je mjere zapažao stvarnost i pojedinosti koje bi mnogima promakle. Naizgled nefotogenični detalji, zapaženi u okruženju unutar kojeg zasigurno postoje važniji i dominantniji motivi, ono je što ga specificira. Među njima je šetnja pariškim ulicama kao i nasumično vrludanje između novozagrebačkih naselja, tamo gdje je cesta još uvijek bila tek nabijena zemlja u kojoj dugo nakon kiše zaostaje lokva. Ti su snimci zasigurno utjecali na Ivana Posavca koji je mnogo puta istaknuo profesionalne i prijateljske veze s Vrtovcem, kao i na niz poletovskih fotografa koji su učestalo primijenjivali poetiku crnog ruba, redukciju, predstavljajući se običnim, “nezanimljivim” pa naizgled i “dosadnim” motivima svakodnevice iz kojih danas iščitavamo mnoga značenja.

 

Stanko Vrtovec, Bez naziva VII, Fotografski presnimak Goran Vranić copyright Moderna galerija, Zagreb, 2018.

Stanko Vrtovec, Bez naziva VII. Fotografski presnimak: Goran Vranić. Copyright: Moderna galerija, Zagreb, 2018.

Stanko Vrtovec, Bez naziva XII (Razmišljanje), 1978. Fotografski presnimak Goran Vranić copyright Moderna galerija, Zagreb 2018.

Stanko Vrtovec, Bez naziva XII (Razmišljanje), 1978. Fotografski presnimak: Goran Vranić. Copyright: Moderna galerija, Zagreb 2018.

Stanko Vrtovec, Bez naziva XIV. (Pariz) - Fotografski presnimak Goran Vranić, copyright Moderna galerija, Zagreb 2018. (Medium)

Stanko Vrtovec, Bez naziva XIV. (Pariz). Fotografski presnimak: Goran Vranić. Copyright: Moderna galerija, Zagreb 2018.

 

 

[1] Mary Warner Marien, Photography: A Cultural History, Laurence King Publishing, London, 2001., 253.