Arhivi, preraspodjele i premjeravanja

Galerija Klovićevi dvori, 9. rujna – 2. studenog 2014.

Nemali broj austrijskih umjetnika služi se fotografijom u svrhe koje nadilaze puko fotografiranje, upuštajući se pritom u izrazito konceptualno, eksperimentalno i procesualno bavljenje tim medijem. U središtu takvih strategija ne nalazi se prvenstveno proizvodnja slika, nego povezivanje uglavnom zatečenih snimaka ili pak dokumentiranje složenih procesa ili konteksta djelovanja. Tu određena uloga pripada arhivima, povijesti, prostorima, politikama i diskursima – fotografija se javlja kao kulturalna tehnika i kulturni artefakt koji konstruira neku reprezentaciju.

Fotografirala: Ana Opalić

Bavljenje mnogih austrijskih umjetnika fotografijom obilježeno je takvom analitičkom metodom rada, i to na fascinantan i u međunarodnom kontekstu izvanredan način. Za generaciju umjetnika koja je rođena od šezdesetih godina prošlog stoljeća nadalje takvo je bavljenje fotografskim medijem samorazumljivo, jer on se već odavno ne može smatrati prvenstveno sredstvom preslikavanja stvarnosti i dokumentacije. Jedno od težišta, koje se isprva javilo u kontekstu projektnog istraživanja, jest korištenje arhiva (između ostaloga i osobnih), odnosno zatečene fotografske građe, nalazila se ona u knjigama, časopisima ili novinskim arhivima čiji se fundus prodaje putem internetskih aukcija (Lecomte, Witek, Mayer). Ta se građa zatim – i to je drugo težište – iznova uređuje, upotpunjuje, obrađuje i proširuje, pri čemu se razotkrivaju njezina značenja ili je se pak prevodi u neki drugi narativ ili medij (Lecomte, Krüger & Pardeller,Witek).

Naposljetku su se pojavile strategije premjeravanja društvenih, kulturnih i urbanih prostora, u kojima se fotografija koristi s jedne strane kao oblik dokumentiranja procesa (Höpfner, Holzfeind, Six & Petritsch, Strasser), a s druge kao sama intervencija (Bitter & Weber, Nimmerfall).

Nakon što je hrvatska konceptualna fotografija od šezdesetih godina prošlog stoljeća do danas prikazana na izložbi koju je Camera Austria postavila od ožujka do lipnja 2013. godine – Nulta točka značenja. Nefunkcionalna, neprikazivačka, elementarna, eksperimentalna i konceptualna fotografija u Hrvatskoj – ovaj izložbeni projekt nastoji otvoriti prostor rezonancije za pitanje konceptualnoga koje se na toj izložbi tematiziralo. U tom smislu cilj ovog izložbenog projekta nije dati pregled nad aktualnim pozicijama, nego sagledati fotografiju kao polje mogućnosti kulturalnog djelovanja. To polje valja opisati intervencijama i (vizualnim) prostorima djelovanja te ispitivanjem onoga što se slikama konstruira i uspostavlja – srazova različitih vidljivosti, značenja i vizualnih konteksta. U tom smislu radi se o tranzicijama između teksta i (fotografske) slike, između dokumentarnoga i konceptualnoga, vizualnoga i njegova značenja, između fikcije i materijalnosti reprezentacije.

Izložba gostuje u Muzeju likovnih umjetnosti Osijek u studenome 2014. godine, u sklopu manifestacije 5. dani austrijske kulture u organizaciji Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu.

Kustosi: Reinhard Braun, Camera Austria i Sandra Križić Roban
Umjetnici: Sabine Bitter & Helmut Weber, Heidrun Holzfeind, Michael Höpfner, Krüger & Pardeller, Tatiana Lecomte, Christian Mayer, Karina Nimmerfall, Nicole Six & Paul Petritsch, Michael Strasser i Anita Witek
Arhitektonsko oblikovanje i vizualni postav: Ana Dana Beroš
Grafički dizajn: Rafaela Dražić
Oblikovanje svjetla: Bojan Gagić
Realizacija: Predrag Bosnar, Hrvatski fotosavez, Angelika Maierhofer, Camera Austria i VanjaŽanko
Produkcija: Camera Austria, Graz i Hrvatski fotosavez, Zagreb
Koprodukcija: Galerija Klovićevi dvori i Austrijski kulturni forum Zagreb

Izložbu su financijski podržali: Odjel za kulturu Ureda saveznog kancelara, Beč, Odjel za kulturu Pokrajine Štajerske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport u Zagrebu, Austrijski kulturni forum Zagreb, Hrvatska zajednica tehničke kulture