Novosti

Biennale hrvatske mlade fotografije u Fotoklubu Zagreb

Nakon što je prošle jeseni u Zadru održana izložba IV. biennala hrvatske mlade fotografije, radovi prezentirani na aktualnom izdanju Biennala krenuli su na put po Hrvatskoj, a prva stanica u nizu putujućih izložbi bit će Fotoklub Zagreb, gdje će izložba biti otvorena u utorak, 22. siječnja u 19.30.

 

49814842_2129789343710951_6286377909842083840_o

 

Biennale hrvatske mlade fotografije u četvrtom izdanju bavi se temom “Refleksije”. U psihologiji i filozofiji refleksija je misaono, razumsko osvrtanje, razmišljanje i rasuđivanje, odnosno naknadno promišljanje zamijećenog osjetilnog sadržaja. Značajan je izvor znanja, spoznaje i razumijevanja svijeta oko sebe i sebe samoga. Umjetnost je refleksija vremena i društva u kojem živimo. Teme koje autori propitkuju su refleksije kulture, politike, medija, trendova i raznih ideologija na društvo, zatim refleksiju istog tog društva na pojedinca kulminirajući s autorefleksijom kao internalizacijom pojma refleksije. I sama fotografija, kao posrednik između onoga koji je ispred i onoga što je iza objektiva, uvijek je svojevrsna refleksija trenutka. U formalnom smislu dio autora interpretirao je temu kroz estetske motive vezane uz odraze.

 

1. Mjesto Ivan Buvinić, Romsko naselje Josip Rimac

Ivan Buvinić, “Romsko naselje Josip Rimac” (1. mjesto)

 

Ovogodišnji pobjednik Ivan Buvinić kroz soci­jalno angažirani ciklus Romsko naselje Josip Rimac donosi portrete osoba koje pripada­ju nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj. Prema riječima autora “to je zajednica na koju se neprestano zrcale predrasude društva” koje ovim ciklusom nastoji anulirati na način da ih portretira u trenutcima koji su bliski got­ovo svakoj osobi – nesputanoj dječjoj igri u okruženju obitelji i kućnih ljubimaca.

Drugonagrađeni Bartul Pejković u ciklusu fo­tografija Split 3 bilježi suodnos brutalističke arhitekture i njezinih stanovnika. Autorova zamisao bila je stupnjevano predstavljanje re­fleksije – od ideologije socijalističkog poiman­ja ugodnog življenja na njezinu konačnu real­izaciju, te refleksiju arhitektonske realizacije na samog autora i njegove sustanare.

Matko Meštrović plasirao se na treće mjesto s ciklusom fotografija kojeg predstavlja kao au­torefleksivni proces. Obrise koje je uočio pro­matrajući izbliza pokvarenu hranu nagnale su autora na promišljanje i prihvaćanje prirodnog procesa propadljivosti, kako u biološkom tako i u duhovnom aspektu. Autor izražava kako je “u svim tim tonovima, teksturama trulih namirnica i jela našao ljepotu u propadanju, smisao, teksture koje su činile sasvim nove sv­jetove”.

 

2. mjesto Bartul Pejković, Ciklus ''Split 3''

Bartul Pejković, iz ciklusa “Split 3” (2. mjesto)

3. mjesto Matko Meštrović, ciklus ''Bez naziva''

Matko Meštrović, iz ciklusa “Bez naziva” (3. mjesto)

 

Izložba će biti otvorena do 8. veljače.

Kustosica izložbe je Hana Katanić, a projekt organiziraju studenti povijesti umjetnosti Sveučilišta u Zadru.