Biennale hrvatske mlade fotografije u Fotoklubu Zagreb
Nakon što je prošle jeseni u Zadru održana izložba IV. biennala hrvatske mlade fotografije, radovi prezentirani na aktualnom izdanju Biennala krenuli su na put po Hrvatskoj, a prva stanica u nizu putujućih izložbi bit će Fotoklub Zagreb, gdje će izložba biti otvorena u utorak, 22. siječnja u 19.30.
Biennale hrvatske mlade fotografije u četvrtom izdanju bavi se temom “Refleksije”. U psihologiji i filozofiji refleksija je misaono, razumsko osvrtanje, razmišljanje i rasuđivanje, odnosno naknadno promišljanje zamijećenog osjetilnog sadržaja. Značajan je izvor znanja, spoznaje i razumijevanja svijeta oko sebe i sebe samoga. Umjetnost je refleksija vremena i društva u kojem živimo. Teme koje autori propitkuju su refleksije kulture, politike, medija, trendova i raznih ideologija na društvo, zatim refleksiju istog tog društva na pojedinca kulminirajući s autorefleksijom kao internalizacijom pojma refleksije. I sama fotografija, kao posrednik između onoga koji je ispred i onoga što je iza objektiva, uvijek je svojevrsna refleksija trenutka. U formalnom smislu dio autora interpretirao je temu kroz estetske motive vezane uz odraze.
Ovogodišnji pobjednik Ivan Buvinić kroz socijalno angažirani ciklus Romsko naselje Josip Rimac donosi portrete osoba koje pripadaju nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj. Prema riječima autora “to je zajednica na koju se neprestano zrcale predrasude društva” koje ovim ciklusom nastoji anulirati na način da ih portretira u trenutcima koji su bliski gotovo svakoj osobi – nesputanoj dječjoj igri u okruženju obitelji i kućnih ljubimaca.
Drugonagrađeni Bartul Pejković u ciklusu fotografija Split 3 bilježi suodnos brutalističke arhitekture i njezinih stanovnika. Autorova zamisao bila je stupnjevano predstavljanje refleksije – od ideologije socijalističkog poimanja ugodnog življenja na njezinu konačnu realizaciju, te refleksiju arhitektonske realizacije na samog autora i njegove sustanare.
Matko Meštrović plasirao se na treće mjesto s ciklusom fotografija kojeg predstavlja kao autorefleksivni proces. Obrise koje je uočio promatrajući izbliza pokvarenu hranu nagnale su autora na promišljanje i prihvaćanje prirodnog procesa propadljivosti, kako u biološkom tako i u duhovnom aspektu. Autor izražava kako je “u svim tim tonovima, teksturama trulih namirnica i jela našao ljepotu u propadanju, smisao, teksture koje su činile sasvim nove svjetove”.
Izložba će biti otvorena do 8. veljače.
Kustosica izložbe je Hana Katanić, a projekt organiziraju studenti povijesti umjetnosti Sveučilišta u Zadru.