Digitalni repozitorij konceptualne fotografije – novi projekt Ureda za fotografiju
Digitalni arhiv konceptualne fotografije u Hrvatskoj po prvi puta na okupu predstavlja radove eminentnih umjetnika koji su sa svojim istraživanjem i drugačijim razumijevanjem medija započeli već krajem 50-ih godina. Namjera je arhiva prikazati na jednom mjestu najvažnije sudionike, ukazati na specifičnosti lokalne scene te omogućiti da se znanja o našoj umjetničkoj praksi dovedu u vezu sa sličnim događanjima širom Europe, a posebno sa scenom koja je postojala na prostoru Srednje i Istočne Europe.
Zamišljen kao višegodišnji projekt, repozitorij svoje ishodište ima u ranijim istraživačkim i izložbenim projektima o konceptualnoj fotografiji, poput knjige “Na drugi pogled” ili opsežne izložbe “Nulta točka značenja” (Umjetnički paviljon, Zagreb, 2011.; Camera Austria, Graz, 2013.), kao i pojedinim tekstovima u istoimenom časopisu.
Iz već prikupljenog materijala kao i na temelju novih istraživanja oformit će se korpus nacionalne konceptualne fotografije od ranih60-ih do kraja 80-ih godina. Na taj način bit će moguće kritički i cjelovito predstaviti događanja u mediju fotografije, analizirati pojedine serije i usporediti inovativnost i značaj odabranih umjetnika. Na temelju radova moći će se dobiti određena slika o promatranom razdoblju. Vrlo je važno istaknuti namjeru kontekstualizacije hrvatske scene u odnosu na zbivanja u drugim europskim zemljama. Sva istraživanja i rezultati planiraju se objaviti na webu, a zainteresirani će moći dobiti dodatne informacije o opusima izabranih umjetnika.
Cilj repozitorija je učiniti umjetničke arhive i opuse pristupačnima za daljnja istraživanja i interpretacije široj publici, posebice onih autora čiji radovi nisu dovoljno priznati i istraživani, te ih pozicionirati u kontekstu međunarodnih strujanja. Kritičkim pristupom želimo ukazati na njihov značaj kao dio umjetničke baštine koja je i dalje vrlo relevantna i na koju se nadovezuju generacije umjetnika.
Ideja je i potaknuti mlade generacije umjetnika i istraživača na rad s i o arhivu, na kritičko preispitivanje određenog razdoblja suvremene umjetnosti i okolnosti u kojima je ona nastajala. Zahvaljujući digitalizaciji učinit ćemo pristup materijalima lakšim i na taj način razvijati nove alate za bolje razumijevanje, pozicioniranje i promociju domaće scene u širem kontekstu.
Trenutno se prikupljaju i obrađuju arhivi Miljenka Horvata, Mladena Stilinovića i Antuna Maračića. Projekt realiziraju Sandra Križić Roban i Karla Pudar.
Projekt je podržala Zaklada Kultura nova.
