Izložba “Dragi prijatelji, dragi neprijatelji” u Galeriji Spot

 

18. 10. – 12. 11. 2021. 

 

Galerija Spot i Ured za fotografiju pozivaju na otvorenje izložbe Dragi prijatelji, dragi neprijatelji.  Otvorenje izložbe održat će se u ponedjeljak, 18. 10., u 19 sati. 

 

 

Dragi prijatelji, dragi neprijatelji

 

mangelos no. 14 ½, ako su izračuni točni, danas je globalno važan umjetnik. Njegove tablice, knjige i globusi nalaze se u važnim muzejima i predmet su žudnje svakog ozbiljnog kolekcionara. O njemu se pišu knjige i drže predavanja. Nije oduvijek bilo tako. On sam bezuspješno je pokušao pokazati svoja djela još šezdesetih godina, ali njegovi prijatelji-predsjednici gorgonaši to nisu odobrili. Tek dosta kasnije, na nekim skrivenim mjestima rijetkim posjetiocima pokazivao je manifeste, naslikana slova, globuse i školske tablice.

Dimitrije Bašičević bio je kustos i kritičar, odlučan u borbi za autentičnu naivnu umjetnost, nove tendencije i apstraktnu umjetnost. U vrijeme kad su prepreke ponekad bile vrlo opasne izborio se za visoke kriterije vrednovanja novih medija. Danas je njegova uloga zamagljena i prepuštena zaboravu.

U katalogu danas zaboravljene izložbe Konfrontacije, održane 1976. u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu, u uvodu on zapisuje da je izložba sastavljena od umjetnina iz Galerije Benko Horvat i Galerije suvremene umjetnosti, a pored originalnih umjetnina ravnopravno su kao izlošci tretirane kopije i reprodukcije te tekstovi o umjetnosti. Razlog takvom stavu je namjera da se međusobno konfrontiraju slika i kopija, slika i reprodukcija, slika i riječ, slika i slika, stara i moderna umjetnost te slika i njezin konzument.

Na tom tragu je sastavljena i ova izložba. Između tabule rase (1951. – 1956.) i manifesta o samoupravljanju (1978.) pokazuju se manifesti, plakati, fotografije, katalozi, pozivnice i zapisi s namjerom da se jedan kritičar i teoretičar umjetnosti i jedan umjetnik (ili noartist) iznova predstave u fascinantnoj kontradikciji jedne izuzetne osobe. A objašnjenje ili teorije? Njegovim riječima:

najfilozofskije 

i najteoretskije

objašnjenje noarta

glasi.

noart.

 

 

Kustosi izložbe: Darko Šimičić i Sandra Križić Roban 

– 

Dimitrije Bašičević (Šid, 1921. – Zagreb, 1987.) bio je povjesničar umjetnosti, kritičar i kustos, promotor naivne i apstraktne umjetnosti. Radni vijek proveo je u Galeriji primitivne umjetnosti i Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu. Sedamdesetih godina kao kustos i kritičar prati konceptualnu i medijsku umjetnost, posebno fotografiju. 

Pod pseudonimom Mangelos djelovao je kao umjetnik. Bio je jedan od osnivača grupe Gorgona. Svoj rad, nastao na razmeđu između pisanja i slikanja, nazvao je „noart“. Izlagao je vrlo rijetko. Danas je prepoznat kao jedan od važnih sudionika na umjetničkoj sceni druge polovine 20. stoljeća, a djela mu se nalaze u važnim muzejskim zbirkama.

–

U listopadu, u sklopu popratnog programa izložbe, Ured za fotografiju priređuje razgovor o ključnom tekstu Dimitrija Bašičevića “Konzekvence fotografije. 11 digresija o kulturi i umjetnosti sedamdesetih godina”, objavljenom u katalogu izložbe Inovacije u hrvatskoj umjetnosti sedamdesetih godina (Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb, 1982.). U razgovoru će sudjelovati Leonida Kovač, Darko Šimičić i Sandra Križić Roban, a datum ii vrijeme održavanja bit će objavljeni na službenoj stranici Suvremena hrvatska fotografija.  

–

Realizacija izložbe i rad Ureda za fotografiju omogućeni su sredstvima Ministarstva kulture, Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova. 

–

Radno vrijeme Galerije Spot: 

Pon – pet / 16 – 20 ili prema dogovoru.

This post is also available in: English