Drugi segment “Proširene fotografije” u Galeriji Spot

U sklopu projekta Zaboravljeno nasljeđe – europska avangardna umjetnost na mreži/ Forgotten Heritage – European Avant-garde Art Online u zagrebačkoj Galeriji Spot (Čanićeva 6) u ponedjeljak, 7. svibnja u 19 sati otvara se izložba pod nazivom Proširena fotografija: segment 2. Riječ je o drugom od ukupno 3 sukcesivna izložbena segmenta kojima se predstavljaju radovi pojedinih hrvatskih neoavangardnih i konceptualnih umjetnika.

Ivan Faktor: Blenda ekspozicija (1990.)

Nakon prvog segmenta (23. travnja – 4. svibnja), koji je radovima Željka Borčića (1942. – 2015.), Željka Jermana (1949. – 2006.) i Edite Schubert (1947. – 2001.) tematizirao forme društvenih akcija, druga izložbena cjelina (7. svibnja – 18. svibnja) bavit će se osnovnim strukturama fotografije i filma te njihovim međuodnosom u kontekstu pojmova vremena i pokreta. Radovi Tomislava Gotovca (1937. – 2010.) nude radikalnu analizu filmskog medija i njegovih zakonitosti – filmskog jezika, gramatike, morfologije i sintakse. Gotovčeve filmske i fotografske sekvence predstavljaju svojevrsne studije „filmičnosti”, u kojima se stvaraju nove „prostorno-vremenske kategorije” (W. Benjamin). Bilježenje temporalnih procesa u fokusu je radova Marijana Molnara (1951.) nastalih u drugoj polovici 1970-ih. U fotosekvenci Vatra (1977.) on prepoznaje potencijal fotografskog medija da sugerira i katalizira pokret kroz nestalne, neprestano izmjenjive forme koje vatra poprima u procesu sagorijevanja. Ivan Faktor (1953.) pak dosljedno istražuje kvalitativna i (meta)fizička svojstva filmskog i fotografskog medija, pristupajući im kao autonomnim sustavima s vlastitim hermetičnim i često apstraktnim vizualnim jezikom. Tako u radu Prvi program (1980.), prvotno izvedenom u mediju videofilma, bilježi gusto tkanje crnih i bijelih piksela na televizijskom ekranu koje označava završetak emitiranja televizijskog programa. U apstraktnom vizualnom „ništavilu”, čija je treperava pojavnost fotografijom posve zaustavljena, autor otkriva sadržaj koji postaje autonomnom vizualnom činjenicom.

Treći tematski segment (21. svibnja – 1. lipnja) okupit će radove autora Petra Dabca (1942.), Enesa Midžića (1946.) i Vlade Marteka (1951.), koji su svoja umjetnička promišljanja usmjerili k samom mediju fotografije i mogućnostima izraza.

Projekt Zaboravljeno nasljeđe posvećen je neoavangardnoj umjetnosti onih europskih država koje su – u umjetničkom, ali i u političkom i/ili geografskom smislu – smještene na rubu kontinenta. Njegova je namjera (ponovno) otkrivanje i (re)interpretacija praksikoje su dosad bile zanemarene u dominantnim međunarodnim povijestima neoavangardne umjetnosti, a središnji je dio projekta internetska baza europske umjetnosti, dostupna na mrežnoj stranici www.forgottenheritage.eu. Sadržaj baze, potekao iz privatnih arhiva umjetnika i institucionalnih zbirki iz Poljske, Hrvatske, Estonije i Belgije, prikupljen je tijekom višegodišnjeg istraživanja članova tima Fondacije Arton iz Varšave, Muzeja Kumu iz Tallinna, Umjetničke škole LUCA iz Bruxellesa i Ureda za fotografiju iz Zagreba. U bazi, koja će biti kontinuirano nadopunjavana, trenutno se nalaze radovi više od dvadesetero hrvatskih umjetnika, a pojedine umjetničke radove, kao i dokumentaciju prikupljenu za potrebe projekta, posjetitelji će moći vidjeti na izložbi u Galeriji Spot.

Izložbu Proširena fotografija kuriraju Sandra Križić Roban, Lana Lovrenčić i Jelena Pašić iz Ureda za fotografiju. Izložba je dio projekta Zaboravljeno nasljeđe, koji se odvija uz podršku programa Kreativna Europa. Projekt financijski podržavaju i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

–

Radno vrijeme Galerije Spot

Pon – Pet / 16 – 20
ili prema dogovoru