Kvartovski objektiv: “Posjet Johna Cagea Črnomercu, 1985.” u Živom ateljeu DK (6. – 30. 11. 2023.)

Fotografije postava: Ivan Buvinić

 

Prikupljanje, organiziranje i čuvanje uspomena u ljudskoj su prirodi te su nezaobilazni elementi procesa dokumentiranja (osobne, kao i kolektivne) povijesti. S jedne strane riječ je o sentimentalnim razlozima, a s druge o činjeničnom stanju – sagledavanju prošlosti koja utječe na oblikovanje budućnosti. Međutim, osim što su privatni arhivi od iznimne važnosti za njihove vlasnike i buduće obiteljske generacije, ponekad u njima nalazimo predmete od šireg društvenog i kulturnog značaja koji nam pomažu u razumijevanju interesa pojedinih društvenih skupina i sagledavanju kolektivnog djelovanja na određenom području. Fotografije iz arhiva Tomislava Javorčića primjer su materijala važnog ne samo za njegovo osobno sjećanje, nego i za širu zajednicu, a kontekstualizacija snimki pomaže u razumijevanju kvartovskog pamćenja. Možda starije generacije Zagrepčana i Zagrepčanki čuvaju u sjećanju podatak da je John Cage, pionir eksperimentalne glazbe, nekoliko puta posjetio njihov grad povodom gostovanja na Muzičkom biennalu Zagreb – manifestaciji koja je od osnutka 1961. godine privlačila važne aktere međunarodne glazbene scene. Zagreb je posjetio 1963., a dvadeset i dvije godine poslije, 1985., njegova je premijerna izvedba skladbe „A Collection of Rocks” u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog upisana u povijest ne samo ove manifestacije, već i grada. Ipak, naše zanimanje za temu njegovog boravka u Zagrebu ne počiva na faktografskim činjenicama, već na življenom iskustvu i pričama osoba koje su se ovim povodom susrele s Johnom Cageom. U tom su nam smislu fotografije iz privatnog arhiva Tomislava Javorčića posebno zanimljive, jer svjedoče o događajima koji su važni za kvartovsku memoriju.

John Milton Cage, Jr. (1912.–1992.) bio je američki skladatelj, glazbeni teoretičar, pisac i umjetnik, a manje je poznato da je bio strastveni mikolog amater te je poznavao više od tisuću vrsta gljiva. Ipak, iza njegovog interesa za proučavanje gljiva krije se ne toliko romantična priča. Naime, za vrijeme Velike gospodarske krize, odnosno Velike depresije (1929. – 1933.) vladala je golema glad zbog čega je, na inicijativu mikologa Freda Carletona Stewarta, izdan pamflet „Kako razlikovati jestive od otrovnih gljiva” u želji da se ljude informira o jestivoj flori. Suočen s neimaštinom, Cage je u potrazi za hranom otkrio čudesnost gljiva koje je proučavao cijeloga života zaključivši da se puno toga o glazbi može otkriti njihovim izučavanjem.1 Istovremeno, u našoj sredini djelovao je muzikolog Ivan Focht koji je dijelio Cageovu strast prema gljivama. Fochtov pristup proučavanju gljiva bio je jedinstven i neponovljiv, a iznio je i teoriju o povezanosti glazbe i gljiva, smatrajući „da su kozmos, život i umjetnost prožeti istim metafizičko-ontičkim načelom”.2

Središnji dio postava izložbe „Posjet Johna Cagea Črnomercu, 1985.” čine fotografije Luke Mjede koje su na razmeđi dokumentarnog i umjetničkog karaktera. Osim što ove fotografije prikazuju slavnog Johna Cagea kao strastvenog gljivara u posjeti Zagrebu, one također svjedoče o gljivarskoj aktivnosti u četvrti Črnomerec gdje su se u prostoru Centra za kulturu i film „August Cesarec” ponedjeljkom održavali susreti, a priređivane su i tematske izložbe. Promatramo ih kao povijesni dokaz o običaju koji je okupljao poznavatelje neovisno o tome, jesu li gljive tumačili kao transcendentalna bića zahvaljujući kojima je i nastao život na Zemlji, ili ipak nešto jednostavnije, zadržavajući se unutar granica gastronomije. Prema riječima Tomislava Javorčića, u okviru kulturnih aktivnosti Centra bile su organizirane razne tribine posvećene ekološkim temama, a neke od njih, namijenjene branju samoniklog jestivog bilja, bile su održane i u Park-šumi Jelenovac. Budući da je u fokusu ovogodišnjeg izdanja Kvartovskog objektiva šumoviti krajolik Črnomerca, zanimljivo je predstaviti čovjekov kontinuirani interes i fascinaciju prirodom u kontekstu suvremenog gradskog stanovanja. Osim fotografija, izložbu čine i isječci iz filma snimljenog prilikom boravka Johna Cagea u Zagrebu, a koje smo pronašli u arhivi Hrvatske radiotelevizije.

U želji da popunimo pukotine sjećanja, nastojale smo rekonstruirati okolnosti Cageovog dolaska na Črnomerec, a u tom smo naumu naišle na brojne prepreke. Sjećanje je krhko, nestalno i nezaštićeno od protoka vremena koji vodi do zaborava. Baš zbog toga, na pitanja o točnim lokacijama koje je Cage posjetio nerijetko dobivamo odgovor „pa bio je tamo negdje na Črnomercu”. Doista, teško je utvrditi gdje su fotografije snimljene i tko je sve prikazan na njima, ali su ipak svjedoci događanja koja su gotovo isčezla iz kolektivnog sjećanja. Zahvaljujući hrvatskom akademiku i muzikologu Nikši Gligi, većina anegdota ostala je zabilježena u video formatu, što nam danas omogućava jasniji uvid u Cageov susret s nekolicinom zainteresiranih sudionika gljivarskih šetnji.

Pohranjivanjem i digitalizacijom materijala osigurana je njihova šira dostupnost i produljivanje sjećanja barem onoliko koliko će to tehnološke mogućnosti dopustiti. Arhivi kao živi i dinamični organizmi nadopunjuju se i podložni su (re)kontekstualizaciji, pri čemu zahtijevaju interdisciplinaran pogled, u čemu mogu pomoći razna svjedočanstva. Prezentacijom arhivske građe koja je donedavno bila nepoznata javnosti, želimo uključiti publiku i potaknuti istraživanje privatnih arhiva te pozvati na sudjelovanje u složenom procesu razumijevanja povijesti četvrti Črnomerec koju ispisuju njezini (nekadašnji) stanovnici. Ova tema ostaje i dalje otvorena jer se, riječima Ivana Fochta, „nikad neće susresti i splesti stotine raznorodnih stjecaja okolnosti koje tvore čaroliju i neponovljivost trenutka. Ne samo zato što smo već za godinu dana i mi postali stariji i u svojoj moći doživljavanja još za jedno iskustvo i novu nijansu uvida u svijet bogatiji i prefinjeniji, tako da bi nam sada i isti prizor pružao druge vidike i znake; ne, nego i zato što nema istog prizora, što priroda na istom mjestu druge godine neće biti ista.”

Tena Starčević i Ivana Završki

 

1 Vidi više u: John Cage: A Mycological Foray: Variations on Mushrooms, Atelier Éditions, 2020., str. 26.

2 Vidi više u: Tomislav Škrbić, „Ontologija umjetnosti Ivana Fochta”, doktorski rad, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu, 2015.

3 Ivan Focht, iz uvoda knjige Gljive Jugoslavije, Nolit, Beograd, 1979

 

Kvartovski objektiv u središte postavlja zagrebačku četvrt Črnomerec, a cilj ovog multidisciplinarnog projekta je uočiti i oblikovati sadržaje grada, pozitivno utjecati na značenje povijesnih, emocionalnih i drugih sačuvanih slika kako bi se potaknula pozitivna promjena odnosa prema prostoru koji nas okružuje. Program je fokusiran na medij fotografije koji je zahvaljujući razvitku tehnologije svima dostupan i jednostavan za korištenje (osobito kamere mobilnih telefona), u velikoj mjeri razumljiv te s druge strane vrlo individualan, jer svi snimaju različito. Time se potiče razumijevanje i uvažavanje različitosti u pristupu i interpretaciji teme. U odabiru programskih aktivnosti posebnu pozornost obraćamo na javni prostor kvarta kako bismo osvijestili njegovu povijesti, ali i uspostavili nove ideje za izgradnju u budućnosti te kontekstualizirali Črnomerec u širem gradskom tkivu.

Autoricaprojekta: Sandra Križić Roban

Kustoska koncepcija izložbe: Tena Starčević

Predgovor: Tena Starčević i Ivana Završki

Tehničk arealizacija postava: Domagoj Hmura

Dizajn: Ruta

Istraživanje građe o Johnu Cageu: Arhiv HRT, Zagreb

Zahvaljujemo Muzeju gljiva i Gljivarskom društvu Kamilo Blagaić na posudbi gljiva.

— Fotografije iz privatnog arhiva Tomislava Javorčića čine arhivsku građu digitalnog arhiva Ureda za fotografiju.

 

Izložba je dio programskih aktivnosti projekta Kvartovski objektiv koji je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba u okviru programa Kultura i umjetnost u zajednici te sredstvima Turističke zajednice Grada Zagreba u sklopu platforme Artupunktura.