Najava godišnjeg programa u Galeriji Spot
Prethodna godina postavila je pred nas brojne izazove, no u 2022. godini nastavljamo s bogatim izložbenim programom te nizom popratnih aktivnosti!
Krajem veljače započinjemo s redovnim izložbenim programom Galerije Spot, a tom će prigodom mladi fotograf Filip Milković publici predstaviti radove nastale u sklopu diplomskog studija fotografije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Potom slijedi pop-up izložba fotografa Marka Umičevića koja se nadovezuje na radionicu eksperimenta u fotografiji pod vodstvom intermedijalne umjetnice Teute Gatolin. Koncem svibnja održat će se izložba Darka Bavoljaka i Bojana Mrđenovića koja je zamišljena kao susret dvojice fotografa i njihovih fotografskih serija nastalih u različitim vremenskim kontekstima. Nakon ljetne pauze su predviđene još dvije izložbe istaknutih umjetnika. Na izložbi Borisa Cvjetanovića biti će prikazane fotografije iz njegovog ranog dokumentarnog ciklusa, a za kraj godine će Vlado Martek publici predstaviti fotografsko-kiparske radove nastale 2018. i 2019. godine.
U okviru diskurzivnog i edukativnog programa nastavljamo s ciklusom online predavanja pod nazivom Spot On Photography posvećenih fotografiji i njezinoj društvenoj ulozi u 21. stoljeću. Tijekom godine će se održati pet predavanja u kojima će sudjelovati povjesničarka umjetnosti Marika Kuzmicz, fotografkinja Glorija Lizde, filmologinja Nika Petković, kustosica Andra Silapetere te kustosica i povjesničarka umjetnosti Rozana Vojvoda. U veljači započinjemo s prvim predavanjem u nizu povodom kojeg će Glorija Lizde predstaviti recentnu fotografsku scenu u gradu Splitu.
U želji da potaknemo razmjenu znanja na području teorije i kritike (s naglaskom na feminističku kritiku), započinjemo novi program Feministički fotokružok pod vodstvom povjesničarke umjetnosti, umjetnice i autorice Tihane Bertek. Cilj programa je upoznati polaznike/ce s teorijskim i kritičkim tekstovima te opusima fotografkinja te raspravljati na temu odabranog materijala. Svi zainteresirani moći će se prijaviti na program putem javnog poziva.
I ove godine planiramo niz tematskih šetnji, izložbi i radionica u sklopu projekta Kvartovski objektiv koji je nastao u suradnji Ureda za fotografiju i Galerije VN, udruge Živi atelje DK te Instituta Tomislav Gotovac. Također, u posljednjoj godini održavanja trogodišnjeg projekta Zajednički fotografski narativi nastavljamo s javnim predavanjima, diskusijama i panelima te planiramo organizirati dvije izložbe te objaviti završnu publikaciju.
Ove godine nastavljamo s programom Fotka u podne u formi audio eseja kojima nastojimo proširiti znanje o fotografskim radovima te potaknuti razgovor na temu medija fotografije.
U 2022. godini su predviđena gostovanja izložbi nastalih u produkciji Ureda za fotografiju, a izložbe u sklopu redovitog programa u Galeriji Spot biti će popraćene razgovorima s umjetnicima/cama, panel-diskusijama, čitalačkim grupama i video vodstvima.
Više informacija o izložbama u Galeriji Spot pročitajte u nastavku!
FILIP MILKOVIĆ, NIGDJE NISAM BIO I NIŠTA NISAM VIDIO, 2019.
Filip Milković: PROLJETNO ČIŠĆENJE
Osebujni vizualni jezik Filipa Milkovića referira se na stvarnost i socijalni kontekst iz kojeg potječe i u odnosu na koji djeluje. U njegovom radu posebno se ističe potreba za proučavanjem i otkrivanjem tankih granica između vlastitog (unutarnjeg) stanja i vanjskog (fizičkog) prostora koji ga okružuje. Sadržaj njegovih fotografija snažno je obilježen formom pa je svijet koji promatramo na Milkovićevim fotografijama neizbježno konstruiran, ali i dokumentiran, što je posebno vidljivo iz autorovih dosadašnjih radova Bazen (2020.) i Nigdje nisam bio i ništa nisam vidio (2019.) Teme kojima se ovaj mladi autor osebujnog vizualnog izričaja posvećuje tiču se smrtnosti, propadanja, odnosa s bliskim osobama te vlastitog doživljaja neposredne okoline.
MARKO UMIČEVIĆ, TERRA INCOGNITA, 2018.
Marko Umičević: TERRA INCOGNITA
Fotografski rad Marka Umičevića usmjeren je na istraživanje različitih eksperimentalnih mogućnosti i procesa u izradi fotografija, s ciljem apstraktne reprezentacije prirodnog okoliša. Ova se serija, opisana kao svojevrsno mapiranje nesvjesnih, neotkrivenih terena fotografskim pismom, prepuštanjem isključivo prirodnim procesima da ostave fizički trag, sastoji od petnaest eksperimentalnih radova. Radovi su nastali zakapanjem fotoosjetljivog papira pod zemlju (suprotno samom definiranju fotografije kao “svjetlopisa”), koji su potom obrađeni i razvijeni.
DARKO BAVOLJAK, BUDUĆNOST 2 (PAKRAC, LIPIK), 1992.
BOJAN, BUDUĆNOST, 2011.-2018.
Darko Bavoljak i Bojan Mrđenović: BUDUĆNOST (Pakrac, Lipik) 1992. vs. BUDUĆNOST (2011.-2018.)
Darko Bavoljak je 1992. godine snimio jednu od rijetkih serija nastalih u vrijeme rata kod koje se zamjećuje umjetničko, a ne primarno dokumentarno htijenje. Kao član Umjetničke satnije, uz brojne dokumentarne snimke zabilježio je u području Pakraca i Lipika i razrušene, granatirane i djelomično spaljene objekte trgovačkog poduzeća Budućnost. Upravo u toj igri analognog, prošlog, crnobijelog, naglašene tipografije koja pokazuje kako se budućnost zamišljala sredinom 1950-ih, kad je spomenuto trgovačko poduzeće osnovano, uočava se Bavoljakova potreba da, uz sve ostalo čemu je svjedočio, zabilježi rukopis vremena u kojem je odrastao i formirao se. Snimljene dvadeset i više godina nakon Bavoljakove serije, fotografije Budućnost Bojana Mrđenovića (2011.–2018.) nerijetko su se spominjale kao svojevrsna “parafraza” Bavoljakova ciklusa. Ipak, primarni je impuls za nastanak Mrđenovićeve serije umjetnikovo bavljenje tranzicijom. Upravo to je, prema njegovom mišljenju, središnji problem društva čije su brojne povijesne promjene pridonijele marginalizaciji i gubitku fokusa u odnosu prema radu, javnom prostoru, ekonomiji i vlasničkim pitanjima, te mnogim drugim pitanjima koje postavlja u svojim fotografijama.
Ovom izložbom nastojimo razriješiti dvojbe koje su se pojavile u razumijevanju i interpretaciji dvije (istoimene) serije, snimljene s velikim vremenskim odmakom i s posve drukčijim umjetničkim pobudama. Na taj način potičemo dijalog oko “osjetljivih” pitanja, čijim zanemarivanjem nastaju neželjene situacije na fotografskoj sceni.
BORIS CVJETANOVIĆ, IZ SERIJE LABINSKI RUDARI, 1987.
Boris Cvjetanović: DOKUMENTI VREMENA
Izborom radova umjetničkog fotografa Borisa Cvjetanovića usredotočujemo se na njegov rani dokumentarni ciklus, kojim se izdvaja na hrvatskoj fotografskoj sceni. Blizak krugu Galerije Proširenih medija, te suradnik u Poletu u njegovu najznačajnijem razdoblju, Cvjetanović je razvio osobitu sposobnost zamjećivanja osoba “s ruba” društvene zajednice – beskućnika, ljudi koji su živjeli u šahtovima ili u nemogućim, čak zastrašujućim uvjetima, nerijetko u središtu grada. Snažna socijalna svijest o trenutku i empatija rezultirali su s nekoliko serija snimljenih tijekom 1980-ih. Dokumentarizam ove vrste rijedak je u hrvatskoj fotografiji, a njime Cvjetanović komentira zapostavljene pa i prešućene društvene promjene koje nastupaju ranih 1980-ih. Izborom ukazujemo na važne dionice nacionalne suvremene fotografije, koje su mlađoj publici uglavnom nepoznate.
VLADO MARTEK, FOTO-KIPARSTVO, 2018.-2019.
Vlado Martek: FOTO-KIPARSTVO: OD ALBUMA DO ARHIVA
Ciklus radova Vlade Marteka Foto-kiparstvo nastao je tijekom 2018. i 2019. godine, na tragu ranijeg autorova rada Pripremanje za fotografiju. Riječ je o multimedijalnom djelu, petnaestak skulptura manjih dimenzija, sačinjenih gotovo isključivo od različitog fotografskog materijala. Miješanjem dvaju medija, kiparstva i fotografije, Martek stvara svojevrsne “trodimenzionalne foto-figurice”. Izmještene iz primarnog konteksta, miješanjem i preslagivanjem fotografija, te uz ostalo inspirirane fotografskim radovima Diane Arbus, Martekove “fotoskulpture” doimaju se začudno, gotovo groteskno.