Najavljujemo pop-up izložbu “Periferne povijesti”u Galeriji Spot
14 – 18. lipnja 2021.
Autori: Inia Herenčić, Glorija Lizde, Aurora Rakić i Radisav Stijović
“Iznenadna” zajednička izložba Periferne povijesti nastala je kao rezultat petomjesečnog rada na istoimenoj radionici pod mentorstvom vizualne umjetnice Marie Kapajeve, u organizaciji Ureda za fotografiju. Nadovezujući se na temu radionice, a koja korespondira s autorskom poetikom Marie Kapajeve, usmjerene na istraživanje osobnih i kolektivnih identiteta te obiteljske prošlosti, četvero je polaznika razvijalo vlastiti umjetnički projekt.
Kao zaključak mentorskog rada, na izložbi će biti prikazani fotografski radovi i kolaži koji markiraju završetak prvih etapa u promišljanju i razradi umjetničkih koncepata autora.
Iako su koncepti temama i pristupom različiti, objedinjujuća je karakteristika radova njihova fokusiranost na osobne povijesti, priče i memorije, obiteljske, intimne narative i trenutke, afirmirajući važnost pojedinačnog iskustva u kolektivnom sjećanju. Istražujući bliskost, povezanost, kao i specifičnosti i partikularnosti u kolektivnoj percepciji, autori stavljaju u prvi plan ono što je (iz zajedničke povijesti) izbrisano, potisnuto ili sakriveno.
Otvorenje izložbe održat će se 14. lipnja u Galeriji Spot, pri čemu će izložbeni prostor za posjetitelje biti otvoren od 17 do 21 sat.
Inia Herenčić
Izložene fotografije dio su knjige u nastajanju, a tematiziraju autoričin odnos s kćerima. Koncipirajući rad, autorica se pita: ‘Što meni znači povezanost? Što znači kontakt?’. Istražujući osjećaje i kako ih ispričati kroz fotografiju, kroz fotografski narativ vodi nas autoričina sedmogodišnja kćer.
Glorija Lizde
Fotografska serija Neustrašiva mladost temeljena je na istoimenoj, neobjavljenoj autobiografiji autoričina djeda Hasana (1928-2011) u kojoj se on prisjeća, između ostalog, svog ratnog puta Drugom svjetskom ratu. Poput neželjenog obiteljskog naslijeđa, prošlost predaka prenosi se s koljena na koljeno, s njom se rađamo i nju nosimo iako joj nismo nikada svjedočili. Ovim radom nastoji se uspostaviti dijalog s djedovom prošlošću, koja je ujedno i neizbježno moja vlastita prošlost.
Aurora Rakić
Rad se temelji na istraživanju različitih (medijskih) narativa o Ženama Srebrenice. Autorica je, kroz medijsku prizmu, težila uvidjeti kako se percipiraju Žene Srebrenice i kada ih se prisjećamo u javnom diskursu. Cilj je izložbe i rada prezentirati kako, kroz vizualne prikaze u medijima, kreiramo i održavamo javno mijenje o Ženama Srebrenice – specifičnoj društvenoj grupi čiji se osobni glas rijetko prenosi, čineći ih tako skrivenima te pasivnim subjektom povijesti.
Radisav Stijović
Izloženi radovi nastali su u procesu istraživanja autorova odnosa s bratom, pri tom su obojica svjesni praćenja dinamike razvoja rada, međusobne bliskosti, kao i zajedničkog reinterpretiranja obiteljske povijesti. Fotografija u radu, ali i u razvoju odnosa, postaje ključnim medijem komunikacije, spoznavanja, zamjene uloga i razumijevanja.