WEB PORTAL SUVREMENA HRVATSKA FOTOGRAFIJA (UzF ga preuzima 2013.). Portal je zamišljen dvojako: kao web stranica UzF-a s najavama i tekstovima o projektima i aktivnostima udruge i suvremene fotografske scene (najave izložbi i drugih kulturnih događanja); s druge strane, portal funkcionira kao digitalni arhiv – repozitorij s djelima fotografa raznih generacija, autorskim tekstovima s područja teorije fotografije i kritičkim pregledima izložbi te intervjuima s fotografima, s ciljem podizanja diskursa o fotografskoj umjetnosti.

NAKLADNIČKA DJELATNOST UzF-a usmjerena je na produkciju fotografskih monografija, knjiga o teoriji fotografije i fotoknjiga. Pri odabiru tema i autora, knjige se naslanjaju na izložbenu aktivnost i znanstveno-istraživački interes UzF-a. Izdanja su dvojezična (hrv-eng), a promocija i distribucija se organizira i izvan granica Hrvatske. U sklopu edicije F11 u 2016. izdane su sljedeće knjige: Hrvoje Slovenc Hrvatska rapsodija: Pograničja s tekstom Donalda Mengaya, Bojan Mrđenović Toplice s tekstom Vesne Vuković i Hana Miletić Street Photography s tekstom Sandre Križić Roban. U 2017. realizirana su 2 suizdavačka projekta: Ana Opalić Brsalje s tekstom Rozane Vojvode i Marka Ercegovića L.p, s tekstom Tomislava Medaka. U 2018. izdana je fotomonografija Vlade Marteka Proširena fotografija s tekstovima Sandre Križić Roban i Jelene Pašić te je započet rad na fotoknjizi Davora Konjikušića.

GALERIJA SPOT s redovnim izložbenim programom započinje 2015. godine. Rad Galerije usmjeren je k prikazivanju radova koji proizlaze iz iskustva rada s medijem, kritičkog i teorijskog promišljanja pojedinih aspekata suvremene umjetnosti fotografije i društvenog angažirane umjetnosti. U Spotu su gostovali podjednako domaći i inozemni autori: Vlado Martek, Hrvoje Slovenc, Tanja Lažetić, Goran Trbuljak, Dragana Jurišić, Ivan Posavec, Žarko Vijatović, Michal Ivanowski, Paulien Oltheten, Marko Tadić. Do 2016. prikazivane su 4 izložbe godišnje, dok se od 2017. u Spotu realizira minimalno 6 godišnjih izložbi s popratnim programom. Do rujna 2018. realizirane su izložbe Benjamina Verhoeven (BE), trodjelna grupna izložba Proširena fotografija u sklopu međunarodnog projekta Forgotten Heritage, kojom su predstavljeni radovi pojedinih hrvatskih neoavangardnih umjetnika aktivnih od sredine 1960-ih nadalje, te izložba Esther Mathis (CH) u suradnji s kustoskim kolektivom Kulturfolger iz Züricha. Do kraja godine planirane su još izložbe Marka Ercegovića, Andree Palašti (SR) i Davora Sanvincentija. Izložba Željka Borčića, iako producirana u 2018., bit će prikazana u siječnju 2019. U skladu s programom, koji je osmišljen kao niz izložbeno-didaktičkih jedinica, prilikom svakog otvorenja realizirani su javni razgovori s umjetnicima. B. Verhoeven i E. Mathis održali su radionice za studente umjetničkih usmjerenja i mlade umjetnike. Organizirane su čitalačke grupe i panel diskusije uz izložbe B. Verhoevena i E. Mathis te čitalačka grupa – re-enacment – panel u sklopu izložbe Proširena fotografija. Osim programa u Galeriji Spot, UzF redovito realizira i veće izložbe u drugim prostorima: u suradnji s Hrvatskim fotosavezom realizirane su izložbe Ovo ni/je moj svijet (Galerija Klovićevi dvori, 2015.) i Najljepše mjesto na svijetu, suvremena slovenska fotografija (Galerija Klovićevi dvori, 2016., Muzej likovnih umjetnosti, Osijek, 2017.), dok je u rujnu 2018. u Francuskom paviljonu SC-a u Zagrebu otvorena izložba nagrađivanog njemačkog fotografa Jochena Lemperta Botanička kutija.

ZABORAVLJENO NASLJEĐE – europska avangardna umjetnost na mreži (Forgotten Heritage – European Avant-garde Art Online) europski je projekt posvećen neoavangardnoj umjetnosti onih europskih država koje su – u umjetničkom, ali i u političkom i/ili geografskom smislu – smještene na rubu kontinenta. Njegova je namjera (ponovno) otkrivanje i (re)interpretacija praksi koje su dosad bile zanemarene u dominantnim međunarodnim povijestima neoavangardne umjetnosti, a središnji je dio projekta internetska baza europske umjetnosti, dostupna na mrežnoj stranici www.forgottenheritage.eu. Sadržaj baze, potekao iz privatnih arhiva umjetnika i institucionalnih zbirki iz Poljske, Hrvatske, Estonije i Belgije, prikupljen je tijekom višegodišnjeg istraživanja članova tima Fondacije Arton iz Varšave, Muzeja Kumu iz Tallinna, Umjetničke škole LUCA iz Bruxellesa i Ureda za fotografiju iz Zagreba. U mrežnoj bazi, koja se kontinuirano nadopunjava, trenutno se nalaze radovi više od dvadesetero hrvatskih umjetnika.

This post is also available in: English