Početak rada suradničke platforme NOVI NARUČITELJI

U siječnju 2023. s radom je započela nacionalna suradnička platforma Novi naručitelji koja okuplja 22 umjetničke organizacije, udruge i ustanove iz različitih krajeva RH koje su aktivne u pokretanju umjetnosti u javnom prostoru u svojoj zajednici i okrenute uključivanju lokalnog stanovništva u svoje programe. Naziv platforme referira se na model produkcije umjetničkih radova u javnom prostoru prema narudžbi građanstva kojeg je 1990. osmislio umjetnik François Hers  u Francuskoj i koji je do danas, osim u Francuskoj gdje se uspješno i kontinuirano primjenjuje 30 godina, primijenjen u nizu drugih zemalja, ponajviše u zapadnim zemljama EU, s preko petsto na taj način realiziranih umjetničkih djela. Cilj je nacionalne platforme Novi naručitelji kroz seriju mjesečnih online sastanaka u 2023. promisliti kako se ovaj međunarodno provjeren model može razviti u RH.  U listopadu 2023. članice će se sastati uživo u Zagrebu, na simpoziju na kojem će sudjelovati i inozemni gosti, članovi/ce međunarodne platforme New Patrons. Rad nacionalne platforme u 2023. godini podržava Zaklada Kultura nova.

Knin, Kninska tvrđava, Spomenik Franji Tuđmanu, 2015., autor: Miro Vuco. Foto: Maša Štrbac, OLP, 2019.

Prvi online sastanak platforme održan je 26. siječnja, na kojem smo se upoznali međusobno te uveli u koncept rada Novih naručitelja u kojem građani/ke, jedna ili više osoba, uz potporu kustosa/ice ili producenta/ice u kulturi, naručuju umjetnički rad za javni prostor u svojoj zajednici. O odabiru umjetnika/ce i umjetničkog rješenja odlučuju građani/ke zajedno s kustosom/producentom kao posrednikom/com između njih i odabranog umjetnika/ce. Članice su pozvane da, kao prvi korak u razmatranju potencijala za razvoj ovog modela u njihovoj sredini, predstave područje u kojoj djeluju s izborom postojeće plastike u javnom prostoru.  Vidjeli smo tako primjere javnih skulptura i umjetničke intervencije u Osijeku (Valentina Radoš), Slavonskom Brodu (Danijela Ljubičić-Mitrović), Zaboku (Nenad Borovčak), Dubrovniku (Ivana Jelavić), zagrebačkoj Trešnjevci (Vesna Vuković) upoznali se sa projektima s građanstvom u Trogiru (Nataša Bodrožić). Otvorili smo neka pitanja i ukazali na domaću tradiciju kao podlogu za razmatranje razvoja modela Novih naručitelja u RH. Dragana Modrić iznijela je svoje iskustvo u radu s građanima/kama na projektu koji ne slijedi dominantni baštinski narativ, koje je na sudjelovanje trebalo posebno poticati i ohrabrivati izvana, te se zapitala kako u takvim slučajevima primijeniti model NN u kojem inicijativa treba doći od njih samih. Branka Cvjetičanin ukazala je na vrijedno domaće kulturno nasljeđe koje bi trebalo uzeti u obzir pri razmatranju razvoja modela NN u RH, od grupe Zemlja 1930-tih do kulturnih politika u okviru kojih su se kroz 1950-te i 1960-te u manjim mjestima otvarali domovi kulture, kojima je cirkulirala kulturna scena, što je sustav koji je opstao do 1990-tih.  Na drugom smo sastanku (23. veljače) nastavili s kratkim prezentacijama članica: upoznali smo se s projektima u zajednici i u javnom prostoru u Sisku (Filip Pjerobon), Karlovcu (Denis Mikšić), Koprivnici (Tanja Špoljar), Svetvinčentu (Maša Milovac), Sinju (Dragana Modrić), Varaždinu (Klara Macolić Kuparić), Kninu (Spomenka Martić), Primorsko-goranskoj županiji (Branka Cvjetičanin) i Zagrebu (Sonja Leboš, Tena Starčević, Sanja Bachrach Krištofić). Kristina Leko i Maša Štrbac predstavile su nekoliko projekata Novih naručitelja u Francuskoj. Uočeno je  da je uloga kustosa medijatora/posrednika vrlo važna te to mora biti osoba koja zna slušati, rješavati sukobe i konflikte te koja ima brojne druge vještine, osim što je potrebno da poznaje kulturno umjetničku scenu. Otvoreno je pitanje održivosti umjetničkih radova koji su često na otvorenom te su izloženi djelovanju atmosferilija ili pak vandalizmu. Obzirom da umjetnički rad nastao prema modelu Novih naručitelja ne može završiti u individualnom privatnom vlasništvu, brigu o njemu može preuzeti općina ili neka lokalna udruga –  za očekivati je da će zajednica koja je naručila projekt o njemu primjereno i skrbiti.  Iskustvo je Spomenke Martić je da je za uspješnost projekta u zajednici ključna osoba koja će kontinuirano raditi s građanstvom i rješavati probleme na putu. Sonja Leboš misli da je važno informirati lokalnu samoupravu o NN kao već provjerenoj demokratskoj praksi i predstaviti dobrobiti koje taj model nudi za društvo. Sanja Bachrach Krištofić primijetila je da se građani/ke počeli intenzivno samoorganizirati u nekim mjesnim odborima po pitanju ekologije te im se model NN može predstaviti kao jedan od alata u borbi za rješavanje ekoloških problema. Željka Miklošević prezentirala je različite vrste participacije u muzejima, ovisno o stupnju uključenosti građanstva, kako bismo ih mogli staviti u odnos s našim vlastitim radom ali i s modelom rada Novih naručitelja.

          Varaždin, Šetalište Vatroslava Jagića nasuprot Sinagoge: skulptura “K19”, 2014., autor Zlatko Kopljar – skulptura je dio instalacije postavljene 2014. godine na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, a izrađena je od cigli koje su izradili zarobljenici logora Jasenovac. Foto: Klara Macolić Kuparić, 2023.

Članice suradničke platforme su: Udruga Gokul, Zabok (Nenad Borovčak); Galerija Striegl, Sisak (Alma Trauber/Filip Pjerobon); Udruga KA MATRIX , Karlovac (Denis Mikšić); AK galerija Koprivnica (Tanja Špoljar/Antonio Grgić); Gradska knjižnica Požega (Vera Čuže Abramović); Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod (Danijela Ljubičić Mitrović); Muzej likovnih umjetnosti, Osijek (Valentina Radoš); Udruga Porta, Knin (Spomenka Martić/Aleksandra Sinobad); Gradski muzej Vukovar (Zoran Šimunović); Gradski muzej Varaždin (Klara Macolić Kuparić); Galerija Sikirica, Sinj (Dragana Modrić); Labin Art Express XXI, Labin (Noel Mirković); Art Radionica Lazareti, Dubrovnik (Srđana Cvijetić); Galerija Galženica, Velika Gorica (Tea Gudek Šnajdar); u Zagrebu udruge BLOK (Vesna Vuković/Ana Kutleša), Slobodne veze (Nataša Bodrožić), Avanti! (Maša Milovac), UIII (Sonja Leboš), Polygon (Branka Cvjetičanin), Ured za fotografiju (Tena Starčević), Centar za ženske studije (Sanja Bachrach Krištofić), ustanova Umjetnički paviljon (Irena Bekić), te Otvoreni likovni pogon, Zagreb (Ana Busija, Kristina Leko, Maša Štrbac) kao inicijator i koordinator platforme. U radu platforme kao promatračica/istraživačica sudjeluje povj. umjetnosti Željka Miklošević, docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Zabok, trgovački centar TIK, prostor nekadašnje tvorničke hale ugasle tvornice ZIVT, Zagorske industrije vunenih tkanina – na stropu rad “Gospođo, gdje radite?” autorice Tanje Vujasinović, tekstil s ulomcima razgovora s radnicama tvornice; produkcija Udruga Gokul, 2021. – foto: Nenad Borovčak

Platforma je otvorena za zainteresirane organizacije koje žele raditi na implementiranju modela Novih naručitelja u Hrvatskoj.