Novosti

Poziv na konferenciju Još nenapisane priče. Umjetnice u Srednjoj i Istočnoj Europi

 

Još nenapisane priče. Umjetnice u Srednjoj i Istočnoj Europi 

Varšava, 2.–3. rujna, 2021.

Rok za slanje sažetaka: 15. siječnja, 2021. 

 

Fundacija Arton (Varšava), Latvijski centar za suvremenu umjetnost (Riga), Centar za suvremenu umjetnost SCCA-Ljubljana (Ljubljana) i Ured za fotografiju (Zagreb) pozivaju Vas na konferenciju „Još nenapisane priče. Umjetnice u Srednjoj i Istočnoj Europi“, koja će se održati u Varšavi u prvom tjednu rujna 2021. godine. Konferencija će biti organizirana na Akademiji likovnih umjetnosti ili, ovisno o situaciji s virusom Covid-19, u hibridnom formatu, uz sudjelovanje elektroničkim putem.

Sudionici: dobrodošle su prijave znanstvenika/ca u ranoj fazi znanstvene karijere u području humanističkih znanosti, kustosa/ica i umjetnika/ca.

Fokus: vizualne umjetnosti u razdoblju do 1989. godine, u kontekstu iskustava i povijesti umjetnica u Srednjoj i Istočnoj Europi.

Akademski „grijeh propusta“ koji se sastoji od neuključivanja stvaralaštva autorica u kanon povijesti umjetnosti rezultirao je brisanjem postignuća brojnih umjetnica. Takvi su propusti bili rašireni i događali su se neovisno od društveno-političke situacije. No, umjetnice, pa tako i povjesničarke umjetnosti, kritičarke i galeristkinje u kulturno i ekonomski „perifernim“ zemljama, kao što su zemlje koje su nekoć stajale iza Željezne zavjese te zemlje bivše Jugoslavije, bile su u opasnosti od dvostrukog neuključivanja, kako na temelju geografskog položaja, tako i na temelju roda.

U periodu obnove novonastalih država i socijalističkih društava nakon Drugog svjetskog rata, žene su se uzdignule ne samo politički i kulturno, već i u sferi umjetnosti. No, umjesto njihova očekivanog napredovanja u različitim područjima, društvo je nastavilo podupirati tradicionalno dominantan patrijarhalni svjetonazor. S ciljem suprotstavljanja takvom stanju stvari, i želeći dodatno podići svijest o ovim pitanjima, ali i ponuditi nove načine čitanja povijesti, Zaklada Arton (Varšava), Latvijski centar za suvremenu umjetnost (Riga), Centar za suvremenu umjetnost SCCA-Ljubljana i Ured za fotografiju (Zagreb), 2019. godine pokrenuli su zajednički projekt pod nazivom „Još neispričane priče: Arhiv umjetnica na mreži“. Projekt istražuje nasljeđe umjetnica u Poljskoj, Latviji, Hrvatskoj i Sloveniji, s ciljem pronalaženja izgubljene ili izuzete povijesti umjetnica, te proširenog shvaćanja novije povijesti. Projekt mapira regionalne kontekste i suradnje, ali također nastoji istražiti zajedničke dodirne točke u procesima ispisivanja povijesti, analizirajući pitanje roda u društvenom, političkom, kulturalnom i umjetničkom kontekstu na području Srednje i Istočne Europe.
Ta projektna inicijativa i dosad provedena istraživanja polazišna su točka konferencije „Još nenapisane priče. Umjetnice u Srednjoj i Istočnoj Europi“.

Diljem ove regije primjetno je brisanje žena s umjetničke scene, koje ide uz bok stajalištu da su žene iza Željezne zavjese manje prepoznate uslijed niske razine svijesti o umjetnicama, dok su istovremeno „drugi val“ feminizma, kao i recepcija feminističkih teorija i praksa općenito još uvijek neistraženi u kontekstu umjetnosti i mogućih poveznica između umjetnica i feminizma. Umjetnice su bile smještane na kulturne i ekonomske margine, izvan glavnih tekovina u svijetu umjetnosti, te tako dvostruko izložene isključivanju, kako zbog geografskih tako i rodnih čimbenika.
Ovom konferencijom želimo skrenuti pažnju na takvu situaciju i educirati nove generacije istraživača/ica, povjesničara/ki umjetnosti i stručnjaka/inja u području kulture koji su svjesni ovakvih prilika, te raspolažu znanjem i vještinama za ostvarivanje pozitivnih promjena.

 

Cilj je konferencije omogućiti međusobno umrežavanje istraživača/ica, znanstvenika/ica i umjetnika/ica u radu na temama od zajedničkog interesa, te ovim događanjem potaknuti raspravu o pitanjima kao što su, između ostalog:

1. Kako locirati i tretirati „izgubljene“ umjetnice? Koji su društveni i povijesni čimbenici utjecali na drugorazredni položaj žena u Srednjoj i Istočnoj Europi? Kako definirati uzroke marginalizacije umjetnica?
2. Na koji su način uspostavljane rodne uloge u Srednjoj i Istočnoj Europi te koji su rodni diskursi bili u opticaju u socijalističkim državama? Emancipirane tijekom Drugog svjetskog rata, marginalizirane u poslijeratnom razdoblju: kako se patrijarhalno društvo odnosilo prema ženama unatoč deklarativnoj ravnopravnosti spolova (koju je proklamirala država), te kako se takva klima odrazila na umjetničke krugove? Kako je moguće artikulirati položaj umjetnica u povijesti umjetnosti, pritom propitujući neostvarenu ravnopravnost u doba socijalizma?
3. Kako su umjetnice poimale same sebe u razdoblju pod paskom Sovjetskog saveza ili u Jugoslaviji? S kakvim problemima su se susretale? Kakav je bio tretman žena koje su studirale na umjetničkim akademijama (u golemom broju, no gotovo nevidljive izvan studija)? Jesu li postojale lokalne ili svjetske formalne ili neformalne inicijative/institucije/kolektivi posvećeni umjetnicama u Srednjoj i Istočnoj Europi?
4. Djelovanje umjetnica – dokumentiranje i očuvanje njihova stvaralaštva. Kako izgraditi alternativnu budućnost preispitujući prošlost i ponovno iščitavajući arhivsku građu? Što je moguće naučiti o trenutnim političkim, društvenim i feminističkim nastojanjima posredstvom preispitivanja nedavne prošlosti?
5. Kakve je strategije moguće razviti kako bismo valorizirali umjetnice? Jesu li nam potrebne institucije posvećene isključivo umjetnicama? Ako jesu, kakve?
6. Kako je „socijalistička solidarnost“ utjecala na ispisivanje povijesti? Kako su rodni odnosi prikazani i predstavljeni u vizualnim umjetnostima?
7. Koja je bila uloga žena u području umjetnosti – kustosica, galeristkinja i kritičarki umjetnosti – u tom razdoblju? Jesu li one danas prisutne u našim povijestima umjetnosti ili su suviše marginalizirane i/ili zaboravljene? Kritičarke umjetnosti koje promiču umjetnice – je li to uistinu tako ili tek predstavlja izazov?

 

Ključni datumi:

15. siječnja, 2021. – rok za slanje sažetaka (samo na engleskom jeziku, maks. 2000 znakova, uključujući praznine)
25. siječnja, 2021. – obavijest o prihvaćanju sažetaka
5. travnja, 2021. – rok za slanje cjelokupnih radova s ilustracijama
6. svibnja, 2021. – slanje uredničkih komentara autorima
5. lipnja, 2021. – autori šalju članke nakon inicijalnih ispravaka
5. svibnja – 12. srpnja, 2021. – recenzentski postupak
12. srpnja–1. rujna, 2021. – rok za slanje radova nakon recenzentskog postupka i pripremanje kraće verzije članaka za izlaganje na konferenciji
2.–3. rujna, 2021. – održavanje konferencije
Prosinac 2021. – predstavljanje novog broja časopisa „Miejsce“

 

Radovi odabrani za izlaganje na konferenciji bit će objavljeni u novom broju časopisa „Miejsce“ u izdanju Akademije likovnih umjetnosti u Varšavi (u tiskanom i elektroničkom obliku, časopis primjenjuje dvostruko slijepi recenzentski postupak). Organizatori konferencije autorima prihvaćenih radova plaćaju troškove puta i smještaja, te honorar. Jezik konferencije je engleski.

Molimo da uz svoje prijedloge za prezentacije u trajanju od 20 minuta (maksimalno 2000 znakova) pošaljete i kratku biografiju, do 15. siječnja, 2021. na e-mail adresu: miejsce@asp.waw.pl

Projekt podržava: Kreativna Europa
Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Ureda za Udruge pri Vladi Republike Hrvatske

 

 

This post is also available in: English