Nacrt za narativ

Galerija KVART u suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu

7. 6. – 15. 6. 2024.

Fotografije postava izložbe: Glorija Lizde

U osebujnoj splitskoj Galeriji KVART smještenoj na Trsteniku, u petak 7. lipnja otvorena je izložba naziva Nacrt za narativ. Ova izložba studentskih radova privukla je velik broj posjetitelja, podjednako onih vidljivih u lokalnom umjetničkom svijetu, kao i usputnih prolaznika, stanara i drugih kojima je ovo bila prilika da upoznaju prostor i aktivnost udruge Kvart, što odražava spontanu i inkluzivnu narav ove šarmantne galerije.

Izloženi radovi pripadaju studenticama Mariji Bare, Jeleni Jurčević, Hani Kalebić, Matei Križanović i Đini Radulj, a nastali su u sklopu kolegija Specijalizacija – Slikarstvo 1 pod mentorstvom umjetnice doc. art. Lane Stojićević na Odsjeku za likovnu kulturu i likovnu umjetnost Umjetničke akademije u Splitu. Praksa da se na kolegiju produciraju radovi na određenu temu ove je godine promijenjena, te je studenticama ovog puta zadana pomalo zaboravljena tehnika cijanotipije kao polazišna točka za radove. Iz tog je razloga Glorija Lizde, akademska fotografkinja, vizualna umjetnica i stručna suradnica Odsjeka za film i video, u sklopu nastave održala radionicu i javnu prezentaciju svojih radova napravljenih upravo ovom tehnikom, nastalom otprilike dvadesetak godina nakon što je izumljena fotografija, ranih 1840-ih. Cijanotipija također koristi kemikalije osjetljive na sunčevo svjetlo, pri čemu se mješavinom dviju kemikalija premazuje papir, a sama slika nastaje izlaganjem suncu te rezultira karakterističnom plavom bojom. Kako se cijanotipija često koristila za umnažanje tehničkih nacrta, te posebno u arhitekturi, mogućnosti korištenja bile su raznolike, a studentice su se odlučile za obradu tema vezanih uz arhivsko, obiteljsko, arhitektonsko i tradicijsko, kroz vizuru bliskog i osobnog. Na izložbi su predstavile tematski raznolike radove ujednačene u mediju, dok naziv izložbe sugerira kako umjetnice pružaju svojevrsne nacrte za narativ koji imaju potencijal širenja izvan okvira njihovih izloženih djela.

Fotografije postava izložbe: Glorija Lizde

Studentica Marija Bare s radom Dota za dvoje bavi se tradicionalnim rukotvorinama, tzv. „tabletićima“, referirajući se na vrijeme dok su oni predstavljali miraz uz ironijsku podlogu propitivanja kako se danas u suvremenoj „meme“ kulturi tretiraju takvi proizvodi. Svoj je rad predstavila na dvije jastučnice koje zazivaju izvorno značenje pojma dota. Jelena Jurčević u radu Projekcija pristupa arhitekturi usmjeravajući pogled gledatelja na prizore koji izmiču svakodnevnom prolazniku. Postiže to tako da na fotografije intervenira imaginarnim linijama kojima reinterpretira arhitektonske nacrte. Tako je pružila ideju o suživotu čovjeka i prostora na primjeru Splita 3 koji je već dugi niz godina pod velikim interesom i stručnim povećalom urbanista i arhitekata.

Marija Bare, Dota za dvoje, 2024., fotografije postava izložbe: Glorija Lizde

Jelena Jurčević, Projekcija, 2024., fotografije postava izložbe: Glorija Lizde

I AM HERE – YOU ARE HERE serija je cijanotipija Hane Kalebić kroz koju umjetnica spekulativno pristupa osobnom i kolektivnom iskustvu putovanja trajektom na relaciji Vela Luka – Split. U ovom radu putnici su izmješteni, stavljeni u hipotetsku situaciju opasnu po život, dok se naslov rada referira na prve riječi svake evakuacijske karte koji u tom obliku ostaju zapisani u sjećanju, te postaju svojevrsna mantra nepredviđenih okolnosti. Matea Križanović radom Kazalište pruža osobni i alternativni portret HNK Split, prikazujući prostor inače skriven od javnosti. Fotografije pločica na vratima intendanta, kostimografa, domara i drugih, reproducira u formi 14 cijanotipija te tako intimizira klasifikaciju radne djelatnosti unutar kazališne zgrade. Podudarnost između boje koju reproducira tehnika cijanotipije i originalnih boja pločica u kazalištu dodatna je zanimljivost ovog rada.

Hana Kalebić, I AM HERE – YOU ARE HERE, 2024., fotografije postava izložbe: Glorija Lizde

Matea Križanović, Kazalište, 2024., fotografije postava izložbe: Glorija Lizde

Đina Radulj zagrebala je u obiteljsku povijest, pa je radom Titan predstavila nacrt za narativ o njenom djedu Marinu poznatijem kao Titan s otoka Mljeta, koji je 1972. godine odlučio sam prokopati tunel u kamenu kako bi usmjerio višak bočate vode iz močvarnog dijela u more. Radulj je ovoj tematici pristupila koristeći vizuale iz dva dokumentarna filma posvećena njenom djedu, kao i materijale iz obiteljskog arhiva s naglaskom na nečitko i pomalo mistično pismo koje je djed ostavio i koje je pobudilo priličnu pažnju na izložbi.

Đina Radulj, Titan, 2024., fotografije postava izložbe: Glorija Lizde

Izložba je organizirana uz pomoć Borisa Šituma, „prvog među jednakim“ članovima galerije Kvart, koji je izišao u susret umjetnicama Stojićević i Lizde te studenticama, davši im prostor za izlaganje. Vrijedi spomenuti kako je izložba sjajno zaživjela u ovoj toploj i maloj kvartovskoj galeriji i kako se stvorilo izvjesno suglasje između radova, prostora galerije i raznolike publike koja ju je posjetila. Jedna takva galerija, izmještena iz centra grada, pomalo „iščašena“, opuštena i spontana, bez standardnog protokola i potrebe za ozbiljnošću, sjajno je naglasila zaigranost koja se očitovala u radovima, pristupu, ali i samom dress codu s obzirom na to da su posjetitelji zamoljeni da obuku odjeću plavih nijansi kako bi bili u skladu s onom karakterističnom plavom bojom cijanotipija. Tako se kroz razne nijanse plave boje, na zidovima, ispred njih i vani, zaokružila priča koja će sigurno otvoriti nova vrata mladim studentskim snagama Splita, te biti vjetar u leđa za daljnje predstavljanje ovog i drugih radova koje će u svojim karijerama napraviti na valu ove izložbe i suradnje. Velika je to stvar bila za mlade umjetnice, ali i prilika za revitalizaciju i skidanje prašine s tehnike cijanotipije i podsjetnik na njene brojne praktične i umjetničke potencijale.

Dario Dunatov