Otkrivajući ljepotu – o jednom danskom fotografu, njegovoj retrospektivi i njegovom arhivu
U lipnju 2019., u Danskoj kraljevskoj knjižnici otvorena je retrospektiva fotografa Kelda Helmer-Petersena, o kojoj nam osvrt donosi Jana Gamilec

Postav izložbe
U kopenhaškoj Danskoj kraljevskoj knjižnici do 11. siječnja 2020. trajala je retrospektivna izložba jednog od najznačajnijih danskih fotografa 20. stoljeća – Kelda Helmer-Petersena, a nosi naziv “Finding Beauty” (Otkrivajući/nalazeći ljepotu).
Keld Helmer-Petersen (1920.-2013.) samouk je danski fotograf koji je tijekom sedamdesetak godina karijere neprestano istraživao svijet oko sebe, način na koji promatramo taj svijet, granice fotografskog medija i suodnose toga troje. Kroz tako dugu karijeru, njegov rad svojevrsna je povijest fotografije gotovo cijelog jednog stoljeća: od Bauhausa i Nove objektivnosti preko sve veće dominacije kolor fotografije do skenera i drugih digitalnih mogućnosti koje je donio kraj 20. stoljeća i početak sljedećeg. Izložba “Finding Beauty” koncipirana je kao retrospektiva, koja osim samih fotografskih radova sadrži i filmska djela autora, korespondenciju s drugim umjetnicima, publikacije.
Prije svega, Helmer-Petersena smatra se pionirom kolor fotografije. Samoukom fotografu, čije su fotografske avanture započele kad mu je majka kao osamnaestogodišnjaku poklonila Leica fotoaparat, međunarodno priznanje donijela je dvojezična fotoknjiga 122 Farvefotografier / 122 Colour Photographs, objavljena 1948. godine. U njoj, Helmer-Petersen se posvetio kontrastima, teksturama, uzorcima i znakovima na način na koji se nitko do tada nije time bavio u kolor fotografiji. Knjiga je doista promijenila tadašnje poimanje kolor fotografije, otvorivši put umjetničkom izričaju u toj grani fotografskog medija. Odmah po izlasku, fotoknjiga je vrlo dobro primljena na široj međunarodnoj sceni, što je autoru osiguralo niz novih poslova i mogućnosti, među kojima i stipendiju za prestižnu školu Institute for Design u Chicagu. Školu je osnovao László Moholy-Nagy, kao svojevrsnu izvedenicu Bauhausa.

122 Farvefotografier / 122 Colour Photographs, detalji iz knjige
Eksperimentalne metode predavanja, učenja i izražavanja na Institute of Design osobito su odgovarale daljnjem umjetničkom razvoju Helmer-Petersena. Osim toga, vrlo inspirativni bili su mu arhitektura i urbani pejzaži Chicaga. Vizualno je taj interes izrazio kroz zanimljivu seriju objavljenu 1960. godine u knjizi Fragments of a City inspiriranu konstruktivizmom i snažnim crno-bijelim kontrastima, čije fotografije prikazuju kablove u zraku među zgradama, požarne ljestve i druge urbane motive. Impresije iz Chicaga bit će kasnije inspiracija i za sličnu seriju u rodnom Kopenhagenu, a otvorit će i put k nadrealističkom interesu za urbane ruševine, za odbačeno i zaboravljeno. Tako je Helmer-Petersen desetljećima donosio “smeće” s kopenhaških ulica u svoj studio, pri čemu je te nađene objekte snimao u krupnom planu, povezujući ih u seriju naziva “Trophies” (1974.-1994.). Tijekom istog perioda fotografirao je detalje urbane propasti i zaborava u njihovom “prirodnom” okruženju nazvavši tu seriju “Danish Beauty” (1972.-1995.).

Iz serije čikaških urbanih pejzaža
Sredinom 20. stoljeća izlaganje kolor fotografije bilo je komplicirano i skupo. Zato su na prvoj velikoj samostalnoj izložbi Kelda Helmer-Petersena “Experiment and Documentation” (1954.) izložene i četiri svjetlosne kutije s prorezima za dijapozitive u boji. Osim praktičnosti, takav postav pozivao je gledatelje na jedan novi eksperiment i novo gledanje. Originalne kutije s te izložbe dio su postava retrospektive.
Ključne trenutke razvoja umjetničkog rada Helmer-Petersena čine putovanja i sinteza s drugim vidovima umjetnosti. Iako je fotografiju doživljavao kao samostalnu umjetnost, njegov rad nemoguće je razumjeti bez konteksta autorovih istraživanja drugih umjetničkih medija te niza suradnji koje je ostvario s umjetnicima iz različitih umjetničkih područja. Među suradnjama s velikim imenima danskog (industrijskog) dizajna i arhitekture sredine 20. stoljeća, valja izdvojiti onu s Poulom Kjærholmom. Godine 1965. dizajner i fotograf su na zajedničkoj izložbi “Structures” povezali dizajn namještaja i fotografiju, svaki na svoj način problematizirajući temu strukture. Dio njihovog izvornog postava rekonstruiran je na aktualnoj retrospektivnoj izložbi.

Konstruktivni elementi stolice PK22 Poula Kjaerholma
O interesu i predanosti Kelda Helmer-Petersena k eksperimentu, različitim medijima te “traženjem ljepote” i izvan vizualnog aspekta svijeta, vrlo dobro svjedoči njegov prvi eksperimentalni film “Copenhagen Boogie” iz 1949. godine.
Arhiv Helmer-Petersena predan je nakon autorove smrti Danskoj kraljevskoj knjižnici. Sadrži više od 30.000 negativa, korespondenciju, novinske članke i razne druge predmete vezane uz njegov rad. Velik dio fotografske građe iz arhiva je digitaliziran i dostupan na stranicama Danske kraljevske biblioteke. To je možda i najbolje mjesto za daljnje istraživanje ovog velikog umjetnika.
Za sam kraj, valjalo bi se osvrnuti i na sam izložbeni prostor. Naime, potraga za ljepotom započinje i prije dolaska na samu izložbu, koja se održala u podrumu proširenja Danske kraljevske knjižnice, popularno znane kao “Crni dijamant”. I zaista, monumentalna prizma iz poliranog crnog granita uzdiže se iznad jednog od kopenhaških kanala kao veleban crni dijamant.
Jana Gamilec