Izložba “Nakon zadnji aprila” u Galeriji Spot (17. 1.–5. 2. 2025.)

Galerija Spot i Ured za fotografiju pozivaju na otvorenje izložbe Nakon zadnji aprila fotografa Karla Čargonje te pisca i dramaturga Gorana Ferčeca, koje će se održati u petak, 17. 1. u Galeriji Spot. Prije samog otvorenja izložbe, u 18:30 sati zakazano je predavanje o programu Prepoznavanje odsutstva Vane Gović Marković, voditeljice Memorijalnog centra “Lipa pamti”, a službeno otvorenje s vodstvom i razgovorom s autorima izložbe, kreće od 19:30 sati. Izložba ostaje otvorena do 5. 2. 2025.

Karlo Čargonja i Goran Ferčec, “Nakon zadnji aprila”, 2024.

Selo Lipa, smješteno u zaleđu Hrvatskog primorja neposredno uz granicu sa Slovenijom, tijekom Drugog svjetskog rata bilo je poprište zločina protiv čovječnosti. Nacisti i fašisti ubili su 30. travnja 1944. u Lipi 269 civila – žene, djecu i starce – a potom su selo opljačkali i spalili. Među žrtvama bilo je 96-ero djece od kojih je najmlađa Bosiljka Iskra imala svega osam mjeseci. Poslijeratnim povratkom na zgarište preživjeli Lipljani obnavljaju selo, postepeno nastavljaju sa životom i čuvaju sjećanje na svoje stradale. U tome im pomaže Spomen-muzej Lipa otvoren 1968. godine, kao i njegov nasljednik – Memorijalni centar “Lipa pamti” – obnovljen 2015. godine. Danas u selu žive četiri generacije preživjelih Lipljana, ukupno oko stotinjak mještana koji s Memorijalnim centrom usko surađuju u provedbi muzejskih programa.

Centar je 2018. godine pokrenuo godišnji umjetnički program Prepoznavanje odsustva kojim se nastoje istražiti mogućnosti suvremene umjetnosti u razumijevanju teško pojmljivih kategorija traume, stradanja i genocida. Ujedno se programom nastoji prepoznati simbolički potencijal Lipe u suvremenim procesima gradnje mira. U okviru spomenutog programa, a povodom osamdesete godišnjice stradanja Lipe (1944.–2024.), Memorijalni centar je u suradnji s fotografom Karlom Čargonjom te piscem i dramaturgom Goranom Ferčecom realizirao umjetnički projekt naziva Nakon zadnji aprila. Naziv se referira na sintagmu kojom se Lipljani koriste kada govore o datumu povijesnog stradanja, umjesto 30. travnja obično kažu na zadnji aprila. Karlo i Goran su čitavu obljetničku 2024. godinu istraživali lipajsku svakodnevicu te su putem autorske fotografije i teksta “utjelovili” jedan zaokružen period u životu 4 generacije preživjelih Lipljana. Materijalizacija sadašnjosti autorima je neminovno otvorila put ka materijalizaciji pamćenja i traume kojima je lipajski prezent bremenit.

Svoje umjetničko istraživanje Lipe zaključili su knjigom Nakon zadnji aprila koja sažima iskustva njihova bivanja među mještanima, osobno i u mislima, suosjećajući s obiteljskim tragedijama preživjelih. Knjiga odražava i njihovu potragu za značenjima koja, proizašla iz tegobne dijalektike prošlosti i sadašnjosti, imaju potencijal mijenjati naš život u budućnosti. Zbog svega navedenog, knjiga je ujedno i središnja točka izložbe u Galeriji Spot kojom autori svoj rad na projektu Nakon zadnji aprila predstavljaju zagrebačkoj publici. Sve na projektu zabilježeno, kreirano, promišljano, sve isprobano, sve prihvaćeno i sve odbačeno, sve je u konačnici knjigu oblikovalo. Izložbom se stoga razotkriva cjelokupan proces rada dvojice autora, publici se na uvid daje mnoštvenost fotografskih negativa, tekstova, izložbenih materijala prenesenih s lipajske izložbe koja je knjizi prethodila, izlažu se probne makete i otisci knjiga. O materijalnosti lipajske sadašnjosti i prošlosti progovara se kroz materijalnost umjetničkog rada.

Vana Gović Marković

Karlo Čargonja i Goran Ferčec, “Nakon zadnji aprila”, 2024.

Karlo Čargonja rođen je 1987. godine u Rijeci. Godine 2016. napušta posao projektanta u građevinskom sektoru kako bi se posvetio fotografiji. Pokreće edukativni projekt Razgovori o fotografiji, koji se održava u raznim riječkim prostorima, uključujući Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Mentorira radionice o fotografskim projektima i knjigama te 2021. otvara privremenu galeriju Kada se opet vidimo? u Rijeci, gdje izlaže autorske radove i organizira umjetničke programe. Sudjeluje na brojnim izložbama te 2020. izdaje knjigu Dok smo čekali u četiri sveska. Ured za fotografiju ga je uvrstio među 50 važnih hrvatskih autora na web portal Suvremena hrvatska fotografije.

Goran Ferčec diplomirao je na Odsjeku dramaturgije ADU u Zagrebu gdje od 2022. radi kao docent. Djeluje kao pisac i dramaturg. Njegov tekst Pismo Heineru Mülleru izveden je 2012. u ZKM-u. Tekst Radnice u gladovanju izveden je 2014. u koprodukciji fringe ensemblea iz Bonna i Schaubühne Lindenfelsa iz Leipziga te 2017. u ZKM-u u režiji Olje Lozice. Autor je tekstova za predstave BADco.-a  Ispravci ritma i Rad panike. Uz Matiju Ferlina, autor je predstava Sad Sam Matthäus i Canti di prigionia izvedenih u programu festivala Wiener Festwochen. Autor je romana O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća i Ovdje neće biti čuda, knjige eseja Priručnik za jučer, zbirke izvedbenih tekstova Prekovremeni rad te knjige Ispravci ritma u suradnji s vizualnim umjetnikom Sinišom Ilićem.

Popratni program:

• Predavanje o programu Prepoznavanje odsutstva Vane Gović Marković, voditeljice Memorijalnog centra “Lipa pamti”, 17. 1. 2025., 18:30, Galerija Spot
• Vodstvo izložbom i razgovor s autorima, 17. 1. 2025., 19:30, Galerija Spot

Realizacija izložbe i rad Ureda za fotografiju omogućeni su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova.

This post is also available in: English