Novosti

Kvartovski objektiv – “Jelenovac efekt” Renate Ladović Meštrović

U sklopu projekta Kvartovski objektiv te u suradnji s Galerijom Ligatura, pozivamo vas da od 25. 1. do 25. 2. 2025. posjetite izložbu Jelenovac efekt Renate Ladović Meštrović na odjelu Klinike za urologiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu. Više o izložbi potražite u najavi i razgovoru koji je ovim povodom s umjetnicom provela Tena Starčević.

Renata Ladović Meštrović, “Jelenovac efekt”, 2024.

Iz uvodnog teksta Tene Starčević:

“Percepcija okoline temelji se na našim osjetilima, a istraživanja u području kognitivne znanosti pokazuju da čovjek čak 80% informacija dobiva osjetom vida. Ipak, zvučni podražaji različito utječu na oblikovanje doživljaja svakodnevice i pomažu nam pri uspostavljanju verbalne komunikacije, snalaženju u prostoru ili prizivanju sjećanja. Dok zvučnu sliku grada uglavnom povezujemo sa zvukovima prometa ili građevinskih radova, prirodni okoliš obiluje nenametljivim šumovima na koje rijetko obraćamo pažnju. Cvrkut ptica, šuštanje lišća ili žuborenje potoka tihi su, gotovo neprimjetni zvukovi u odnosu na bučne atmosfere gradskih ulica. Zvukovi post-potresnog Zagreba prisutni su i na Črnomercu, međutim, ova gradska četvrt specifična je i po zvukovima prirode koje je moguće čuti u Park-šumi Jelenovac. Ipak, biljni svijet Črnomerca ubrzano se mijenja u posljednjih nekoliko desetljeća, dok nezaustavljivom izgradnjom stambenih kompleksa nestaju zelene površine što dovodi do redukcije i na koncu gubitka lokalne bioraznolikosti.

Potaknuta emotivnom povezanosti s Jelenovcem, umjetnica Renata Ladović Meštrović započinje krajem 2024. godine analognim fotoaparatom bilježiti zaštićene biljne i životinjske vrste koje obitavaju na ovoj mikrolokaciji Črnomerca. Međutim, istraživanje šumskog ambijenta ubrzo se pretvorilo u meditativno iskustvo, jer je boravak u šumi ujedno značio i njezin povratak u djetinjstvo i razdoblje u kojem je gotovo svakodnevno provodila vrijeme u prostoru ove park-šume. Stvarni podaci o izgledu šume prije nekoliko desetljeća isprepleteni su sa sačuvanim emocionalnim slikama umjetnice, što postupno vodi do iskrivljenog sjećanja u kojem ni ona sama nije posve sigurna kako je doista Jelenovac nekoć izgledao i zašto ga pamti na drugačiji način? Koliko se razlikuje individualno od kolektivnog sjećanja? Kako uopće pamtimo?

Izložba Jelenovac efekt obuhvaća fotografije većih formata koje u prostoru bolnice funkcioniraju kao zamišljeni prozori s idealnim pogledom na detalje šumskog krajolika. Osim vizualnih prikaza, izložba uključuje i zvučnu sliku Jelenovca, a koju je moguće poslušati u prostoru čekaonice. Stapanjem dokumentiranih zvukova Jelenovca sa zvučnim zapisom improviziranog muziciranja u krugu prijatelja nastaje zvučna tapiserija satkana upravo od dijaloga čovjeka s prirodom. Naziv izložbe odnosi se na tzv. Mandela efekt – fenomen koji se odnosi na situacije kada se velika grupa ljudi sjeća određenog događanja drugačije od onoga kako se on stvarno dogodio.1 Jelenovac se promijenio i postao pitoma (ili pitomija) šuma. Uređenim stazama prolaznici svakodnevno šeću zajedno sa svojim psima. Skrenete li s puta, zaći ćete u još uvijek divlje dijelove parka gdje se možda skrivaju i neka od vaših sjećanja. Ipak, dok lutate šumom, obratite pažnju na zvukove koji vas okružuju jer ih ponekad nije dovoljno čuti, već i aktivno slušati”.

______________________________________________________________

1 Izraz je osmislila Fiona Broome nakon što je otkrila da su se ona i mnogi drugi lažno sjećali da je Nelson Mandela umro u zatvoru 1980-ih, iako je pušten 1990. i postao predsjednik Republike Južne Afrike prije nego što je preminuo 2013. godine.

Renata Ladović Meštrović, “Jelenovac efekt”, 2024.

Renata Ladović Meštrović, “Jelenovac efekt”, 2024.

Renata Ladović Meštrović, “Jelenovac efekt”, 2024.

Renata Ladović Meštrović (Zagreb, 1971.) diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Frane Para. Profesorica je stručnih predmeta u Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi u Zagrebu (1997. – 2002.), a u tvrtkama Hermes-inter (2003. – 2009.), Hermes nautika (2009. – 2011.) te Bura brodovi (2011. – 2019.) radi kao grafička i industrijska dizajnerica. Završila je poslijediplomski specijalistički studij grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2015. godine. Autorica je priručnika AKVATINTA Povijest i tehnike (Akademija likovnih umjetnosti, 2020.) te je članica Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu.