13. – 31. 10. 2025.
Fotografije postava: Ivan Buvinić
Sjaj s ruba grada
Napuštene i istovremeno isijavajuće, zgrade na fotografijama Matije Brumena djeluju poput ruba grada koji je netko percipirao, nenametljivo mu se diveći. Fotograf ih uočava bez da se zgraža ili uveličava njihovo stanje. Jer, gradovi su uvijek slagalica različitih slojeva – imaju manje-više uređena središta i raspadajuće rubove, između kojih su raznolika područja. Ponekad rubovi mogu biti i u središtu, budući da nisu nužno definirani geografskom lokacijom ili značenjski i prostorno podređenim mjestom.
Upravo je duh ruba, u kontekstu duha mjesta, ono što je fotograf, istodobno lokalac i posjetitelj, pokušao uhvatiti. Kao posjetitelji nepoznatih gradova, duh mjesta doživljavamo kao unutarnji osjećaj. Intuitivno i brzo razlikujemo područja u kojima prepoznajemo miris svakodnevnice od onih, koja su izvana prekrasan krajolik, ali iznutra nešto drugo, ponekad čak i ništa. Nesumnjivo, ovi prvi, s mirisom svakodnevnice, izazivaju povezanost lokalnog stanovništva s mjestom, a što se u antropologiji smatra jednom od najvažnijih veza između ljudi i određene lokacije. Maribor koji vidimo na Brumenovim fotografijama također ima središte, rubove i međuprostore – od zgrada punih vreve do onih, čiju unutrašnjost poznaju rijetki pojedinci. Ima vizure koje su svima poznate i one, koje su uglavnom nepoznate, čak i lokalnom stanovništvu. Maribor je grad koji je u 19. stoljeću prekoračio svoje nekadašnje rubove i do danas je rastao u različitim smjerovima. Te procese diktirali su valovi industrijalizacije i druge okolnosti, uključujući urastanje okolnih sela u njegovo urbano tkivo. U njemu postoje praznine u onim područjima koja su se drastično promijenila; postoje zgrade koje su neki ljudi napustili, a drugi naselili tijekom društvenih promjena, te područja koja su devastirana deindustrijalizacijom koja se događala krajem 20. stoljeća. Svi ti raznoliki prostori – i oni koji rastu i oni koji propadaju – puni su značenja za stanovnike. Njihove mentalne slike često su živopisnije od onih koje oko trenutno može percipirati. Međutim, pogled površnog promatrača razlikuje se od onoga fotografa, koji ima sposobnost u napuštenim zgradama uhvatiti trag njihovih prijašnjih dimenzija, bez kojih one nesumnjivo ne bi postojale.
Brumen je svoj fotografski ciklus nazvao Abesinija, kako glasi naziv jednog od mariborskih naselja s barakama, u koje su u razdoblju velike nestašice stanova nakon Prvoga svjetskog rata, u predgrađu Tezna, smješteni ljudi s društvenih margina. U svijesti stanovnika Maribora i drugih ljudi, ovo je naselje sačuvano na više razina. Jednu od njih uspostavio je pisac Drago Jančar, koji je u svom romanu Severni sij [Sjeverni sjaj] literarizirao naselje istoga imena, ali na drugome kraju grada, čime je potaknuo često pitanje o tome, gdje se Abesinija uopće nalazi. Drugu razinu je u knjizi Iz mariborskih predmestij [Iz mariborskih predgrađa] dokumentirala etnologinja Maja Godina Golija, zahvaljujući čemu znamo odgovor na to pitanje. Treća živi u sjećanju lokalnih stanovnika, koji Tezno još uvijek ponekad nazivaju Abesinijom. Kroz životno iskustvo i književnost, Abesinija je izrasla u metaforu za život na margini u prostornom i društvenom smislu, a Matija Brumen ju je prikazao u dosad neviđenom svjetlu.
Jerneja Ferlež
Matija Brumen (Maribor, Slovenija) je vizualni umjetnik i fotograf. Završio je preddiplomski studij japanologije i filozofije na Filozofskom fakultetu, te magistarski studij vizualnih komunikacija – fotografije na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna, oba na Sveučilištu u Ljubljani. Kao strani student pohađao je nastavu na Sveučilištu Tsukuba u Japanu, Umjetničkom sveučilištu Folkwang u Essenu u Njemačkoj te na Akademiji umjetnosti, arhitekture i dizajna u Pragu. Pohađao je tromjesečnu umjetničku rezidenciju u Kulturnom selu Soulangh u Tainanu na Tajvanu i jednomjesečnu umjetničku rezidenciju u Berlinu. Redovito objavljuje i sudjeluje na izložbama u zemlji i inozemstvu, između ostalog u Muzeju moderne umjetnosti u Ljubljani, Gradskoj galeriji u Mariboru, Galeriji suvremene umjetnosti u Celju, galeriji Photon, galeriji ŠKUC u Ljubljani te diljem Slovenije, u Muzeju ESSL u Beču, na Hudson Valley MOCA u New Yorku i u Kulturnom parku Soulangh u Tainanu na Tajvanu. Objavljivao je svoje radove u raznim publikacijama i dobitnik je brojnih nominacija i nagrada za svoj fotografski rad (Henkelova nagrada, ESSL nagrada, EMZIN nagrada za fotografiju godine, nagrada OHO, nagrada SITTCOMM, itd.). Autor je monografske foto knjige Galeb o Titovu predsjedničkom brodu.
