Jednostavnost u prvom, slojevitost i raznolikost u drugom planu

O prvim javnim događanjima projekta Zajednički fotografski narativipop up izložbi Fotografija u tiskanim medijima u Gradskom muzeju Križevci i okruglom stolu Fotka u Atelierima, organiziranom u AK galeriji u Koprivnici, piše Lucija Švob.

 

Bez obzira o čemu se radilo, barem jednom nam se dogodilo da smo otkrivanjem nekog detalja, sadržaja ili informacije, uobičajenu svakodnevnu situaciju razmotrili na drukčiji način. Fokusiramo li se na istraživanje, konkretna informacija ili čitav niz saznanja vezanih uz predmet koji istražujemo, daju nam novu perspektivu, poticaj za nastavak otkrivanja, dijeljenja i predstavljanja teme našeg interesa, koja se tako nadograđuje i postepeno zaokružuje u cjelinu. Dio jedne takve cjeline sudionici projekta Zajednički fotografski narativi, predstavili su izložbom Fotografija u tiskanim medijima u Gradskom muzeju Križevci od 10. do 19. rujna. Projekt kojeg vodi Ured za fotografiju kroz tri godine će istraživanjem različitih vrsta tiska i publikacija, poput stručnih i popularnih časopisa, tvorničkih novina, monografija ili turističkih vodiča, otkrivati načine na koje se fotografija u njima koristila, čemu je služila i kako je prikazivala te, na kraju, oblikovala društvo i svakodnevni život.

Kratkotrajnim, ali efektnim pop up formatom, izloženi su časopisi različitog sadržaja, namjene i načina upotrebe fotografije, koji su izlazili u razdoblju od 1930-ih do kraja 1970-ih godina. Po prvi puta na jednom su mjestu izloženi isječci iz nekoliko izuzetnih časopisa: Cinema, koji je izlazio u Zagrebu te donosio vijesti i fotografije iz filmskog svijeta i mode, fotografskog časopisa Naša fotografija iz Osijeka, zagrebačkog Spota, Dalmatinskog fizkulturnika koji je pratio sportska natjecanja te tvorničkih novina i glasila kao što su Podravka, Čelik iz Križevaca i sisački Vjesnik Željezare.

 

 

Osam panoa s otisnutim stranicama časopisa te jedan s uvodnim tekstom bilo je postavljeno na dva zida u atriju muzeja. Umjesto listanja, na velikom formatu jednim pogledom mogle su se obuhvatiti naslovnice, rubrike i duplerice s osnovnim informacijama o časopisu. Vizualni sadržaj, uključujući grafičku obradu i prijelom časopisa, različita funkcija i uloga fotografije te tema koju časopis obrađuje utječu na izgled svakog panoa, a time i na redoslijed kojim su postavljeni. Dok je tema, odnosno namjena časopisa diktirala ulogu fotografije i njezinu zastupljenost u tiskovini, kvaliteta grafičke obrade u većini slučajeva ovisila je o uredništvu i njihovom senzibilitetu prema vizualnom sadržaju, što je posebno vidljivo kod časopisa kojima izražavanje fotografijom nije bilo primarno. Konkretan su primjer tvornički listovi i bilteni Podravke, sisačke Željezare i tvornice Čelik u Križevcima. Namijenjeni isključivo radnicima i radnicama, sadržavali su dokumentarnu i reportažnu fotografiju, kako bi izvijestili o proizvodnji, radu i uspjesima radničkog kolektiva unutar samoupravljačkog sistema, kao i o novostima o kulturnim i sportskim događanjima u tvornici i izvan nje. Tijekom 1970-ih godina sve tri tvornice uređivački posao prepustile su fotografima i drugim pojedincima koji su razumjeli važnost fotografije. Osim toga, tvornice počinju za takve poslove sve češće angažirati fotografe koji organiziraju tvorničke fotolaboratorije, osnivaju fototeke i paralelno pokreću fotografske publikacije, kao što su Foto novine na kojima su radili Mihajlo Gajdek i Viktor Flojhar, fotografi Vjesnika Željezare u Sisku. Odnos prema fotografiji se mijenja, ona zauzima značajno mjesto u časopisu, brojnija je te se zapaža promjena i u kvaliteti dokumentarne estetike. Ona dobiva mekši, osobniji ton s biografskim elementima, što se najbolje uočava na fotografijama Željka Hlebeca koji prikazuje svakodnevni život radnika, njihov izlazak s radnog mjesta. Uz to, vrlo važna promjena je inzistiranje na potpisivanju fotografa i fotoreportera, što se počelo pojavljivati i u mnogim drugim časopisima slične tematike od početka 1970-ih. Sličan je put imao i riječki dječji časopis Galeb, koji je iz isključivo ilustrativnog časopisa 1971. godine postao časopis koji naglašava važnost fotografije, a kroz njezino sve učestalije prikazivanje učilo se o fotografiji kroz edukativne rubrike i natječaje za učenike – fotoamatere, za što je bio zaslužan urednik, pedagog i fotograf, Borislav Ostojić.

 

 

Zajedničko je ovim časopisima, bez obzira što govorimo o dva različita tipa – tvorničkim novinama i časopisu obrazovnog karaktera – da tijekom 70-ih godina intenzivno promoviraju zajednički rad i napredak. To je vidljivo u sadržaju tvorničkih novina, ali i kroz priče o velikim partizanskim herojima u dječjem časopisu, kao vrijednosti na kojima se temeljila politika socijalizma. Prelistamo li, uz ove, još i neke druge tvorničke listove i časopise, naići ćemo na slične teme. Rad, napredak i jedinstvo su termini koji su odigrali važnu ulogu u ranim poslijeratnim godinama, dok su u 70-ima zbog ekonomskog stanja u državi i zaduživanja, postali neuvjerljivi. Ako ipak govorimo o napretku, onda ga je svakako dobro spomenuti uz naslovnice časopisa Dalmatinski fizkulturnik koji svojim tekstualnim sadržajem, a posebno grafičkom obradom i fotografijom, promovira sport i fizičku aktivnost kao vrijednost važnu pri stvaranju pozitivnog duha i zdravog života. Atraktivna fotografija na naslovnici prikazuje tijelo u pokretu i time predstavlja ideal fizičke spremnosti potrebne, posebno u poslijeratnom razdoblju kada je časopis i izlazio, za izgradnju države i stvaranje novog i snažnog zajedničkog okruženja.

 

 

Jednostavnost i jasnoća u postavu izložbe, te neopterećenost kronološkim slijedom, dopuštaju nam da lako prelazimo s časopisa na časopis, s teme na temu, s dokumentarne na umjetničku fotografiju te tako zadanom dinamikom, kroz vizualni i tekstualni sadržaj, dobivamo različite informacije. Sličan efekt možemo primijetiti i u časopisu Cinema. Iako su uzbudljive filmske priče s atraktivnim fotografijama na naslovnicama imale centralnu ulogu u časopisu, Cinema uvodi i druge teme poput mode, književnosti, reportaža s različitih događanja te prateći međunarodne trendove u fotografiji. Budući da su bile potpisane, u časopisu su se mogle vidjeti fotografije domaćih, kao i svjetski poznatih autora, poput Andréa Kertésza, Toše Dabca, Nikole Szegea, osječkog fotografa koji je pokrenuo časopis Naša fotografija, također predstavljen na izložbi. Kroz fotografiju u časopisu Cinema možemo pratiti popularnu kulturu 1930-ih godina koja je ponekad suptilno, a ponekad direktno usmjerena na komercijalan i idealiziran život što se, s obzirom na veliku čitanost, pokazalo uspješnim modelom. Među časopisima s dokumentarnom i reportažnom fotografijom, prikazani su specijalizirani fotografski časopisi kao što su Spot iz Zagreba, beogradska Foto kino revija te već spomenuta Naša fotografija, koji zaokružuju smjer istraživanja. Iako različitih estetika, zajednička im je posvećenost u istraživanju fotografskog izraza i eksperimentiranju te odgovornosti prema autorskom radu. Pružaju nova znanja kroz tekstove, pokušavaju jezikom i načinom pisanja pratiti i prilagoditi se fotografiji. Časopis Naša fotografija značaja je uz ostalo i zbog ustrajnosti Nikole Szegea u izražavanju osobnog autorskog jezika kod prikazivanja svakodnevnih motiva, unatoč zahtjevima socrealističnog stila koji se pokušavao nametnuti u prvim godinama njegova izdavanja. Izvrstan Spot već na prvi pogled minimalističkim pristupom u grafičkom dizajnu i gotovo neprimjetnom logotipu, daje na znanje da je to bio časopis koji komunicira kroz eksperiment i istraživanje, a čiji se multidisciplinaran pristup fotografiji iskazuje kroz slobodno korištenje tehnologije i koncepta proizašlog iz različitih znanstvenih područja, što definitivno nije bilo u skladu s ranijim shvaćanjima fotografije.

Samo naizgled mala i jednostavna, izložba Fotografija u tiskanim medijima dopušta sagledavanje društva iz različitih konteksta u vremenskom periodu od 1930-ih do 1970-ih godina i stav tog istog društva prema fotografiji. Izložba je otvorila pitanja o važnosti i načinu prikazivanja tema i sadržaja pomoću fotografije, posvećujuću pozornost osobitostima konteksta, kao i pitanju čime je fotografija pridonijela oblikovanju društveno-političkog i kulturnog života. Svojim zalaganjem za fotografiju i fotografsko izražavanje, bez obzira na namjenu i kontekst u kojem je nastala, izložba ima iznimnu kulturnu vrijednost. Uz to, ona potiče interes za daljnja istraživanja fotografskih radova, fotografa čiji su radovi zastupljeni u spomenutim časopisima, a nisu dovoljno ili uopće istraženi, kao i privatnih arhiva samih autora ili kolekcionara, o čemu je bilo, između ostalog, riječi na okruglom stolu u Koprivnici.

 

 

U izložbenom prostoru Ateliera Koprivnica 11. rujna bio je realiziran okrugli stol pod nazivom Fotka u Atelierima na kojem su sudionici projekta predstavili Zajedničke fotografske narative. Prikazivanjem promjena i zanimljivosti u fotografiji 20. stoljeća kroz izložbe, razgovore i okrugle stolove, projektom će se ponovno otvoriti teme društveno-političkog života, svakodnevice i slobodnog vremena, obrazovanja, kao i umjetničkih pitanja, fokusirajući se na fotografiju koja je u njima zastupljena. O tome zajedničkim dogovorom sudionici projekta, među kojima su Ured za fotografiju, Institut Tomislav Gotovac (Zagreb), Kreativni kolektiv Kombinat (Rijeka), Atelieri Koprivnica (Koprivnica), Muzej likovnih umjetnosti (Osijek), Gradska galerija Striegl (Sisak), Gradski muzej Križevci (Križevci) te samostalni istraživač Ante Orlović (Zadar), određuju vrstu publikacija koju će istraživati po etapama tijekom trajanja projekta.

 

 

Sudionici okruglog stola predstavili su osnovne informacije o časopisima koje su istraživali i izložili u križevačkom Gradskom muzeju te su spomenuli razloge, specifične probleme i interese zbog kojih su odabrali izložene časopise. Publika je na okruglom stolu imala priliku prolistati primjerke časopisa Spot, Cinema, Podravka i kroz pitanja saznati dodatne informacije. Razgovarali smo i o temama koje se očekuju u drugoj godini projekta, kao što su kultura i turizam, publikacijama koje se planiraju istraživati, kao i o sljedećoi pop up izložbi čiji će domaćin biti Gradska galerija Striegl u Sisku, a obrađivat će se tema rada, također kroz fotografiju u časopisima tvorničkih listova. Tijekom rasprave, naglasile su se sličnosti pozicioniranja fotografija u tvorničkim časopisima, konkretno u onima odabranima za izložbu, te se otvorilo pitanje rasporeda tema, tekstova i fotografija na naslovnicama, kao i važnosti potpisivanja fotografija i njihova evidentiranja i arhiviranja. Projekt Zajednički fotografski narativi veliku važnost pridaje upravo sakupljanju, popisivanju i digitaliziranju građe koju istražuje kako bi se sačuvao materijal koji ima značajnu kulturnu vrijednost i neiscrpan je izvor za razvijanje novih tema, kao i za mapiranje privatnih arhiva i kolekcija.

 

Lucija Švob

 

*Fotografije s otvorenja pop up izložbe u Križevcima: Ozren Blagec; fotografije s okruglog stola u AK galeriji u Koprivnici: Petra Travinić i Bojan Koštić.