LICA GRADA – Tea Hatadi
Najzanimljivije vizualne sadržaje o razvoju Križevaca i okolnom kraju, o Križevčankama i Križevčanima sredinom 1970-ih objavljivali su Križevačke novine i Informator. Iako nije riječ o opsežnim publikacijama, u njima je moguće naći pregršt fotografija koje opisuju rast grada, život građana i njihove zanimljive životne situacije. Dok Križevačke novine nude raznolik sadržaj podijeljen u različite cjeline, Informator je bio tiskovina poduzeća Trgovačko Križevci, ali je objavljivao i sadržaje o radu ostalih gradskih poduzeća i tvornica. Na njihovim stranicama nailazimo podatke iz vremena širenja grada prema jugu, kad se grade prometnice i nove namjenske zgrade: hotel, neboder, robna kuća, a koji formiraju novi centar. Upravo putem objavljenih fotografija, nažalost rijetko potpisanih, moguće je uvidjeti sinergiju starih i novih elemenata koji čine današnji grad.
Križevci su jedno od najstarijih povijesnih naselja u Hrvatskoj, a spominju se od 1209. godine. Srednjovjekovni Donji i Gornji grad ujedinjeni su proglasom Marije Terezije 1752. godine, dok prostornu organizaciju grada definiraju bedemi čija odluka o izgradnji seže u početak 15. stoljeća. Gornji grad naselje je longitudinalnog tipa, dok Donji grad i danas određuju bivši pavlinski i augustinski samostan, crkva Sv. Križa i graditeljska baština nastala od kraja 18. do početka 20. stoljeća.
Najzanimljivije vizualne sadržaje o Križevcima i razvoju grada, križevačkom kraju i stanovnicima moguće je pronaći u Križevačkim novinama i Informatoru – listu istoimenog poduzeća, koji su bili objavljivani tijekom 1970-ih. Neveliku ali vrijednu kolekciju tiskanih medija posjeduje Gradski muzej Križevci, i iako je riječ o tiskovinama skromnog opsega i nekvalitetnog tiska, u njima ćemo naići na niz fotografija koje prikazuju neposredan razvoj i rast grada, život građana kao i njihove zanimljive životne situacije. Dok Križevačke novine nude raznolik sadržaj – od politike i gospodarstva, kulture i umjetnosti, dječjih radova iz područnih škola i vijesti iz mjesnih zajednica, sve do feljtona, sporta i rasporeda radijskih emisija i kino predstava, Informator nudi informacije i fotografije vezane za rad istoimenog i ostalih gradskih poduzeća i tvornica.
Početkom 1970-ih godina grad se počinje širiti prema jugu, grade se prometnice i nove namjenske zgrade – hotel, neboder, robna kuća, čiji volumeni formiraju novi centar. Upravo zahvaljujući fotografijama koje pronalazimo na stranicama novina uviđa se razvoj i sinergija starih i novih elemenata koji čine današnji grad. Autori fotografija i tekstova rijetko su potpisani, o čemu je u razgovorima govorio i jedan od rijetkih imenovanih fotografa u Križevačkim novinama, Željko Hlebec. Uz njegovo, zapaža se i ime jednog od urednika, Stjepana Kramara.