Snimak postojećeg stanja: rijeka, pruga, ulica
07. 05. 2026.
Nakon premijernog predstavljanja u Zagrebu krajem prošle godine, znanstveno-umjetnička monografija Melite Čavlović i Marka Ercegovića nedavno je predstavljena i u Dubrovniku te Splitu. Riječ je o publikaciji koja povezuje analitički tekst i fotografsko istraživanje o razvoju zagrebačkog Trnja i Vukovarske ulice. Na knjigu se osvrnula Ivana Završki.
Snimio: Marko Ercegović
Ne zadržavajući se tek na razini dokumentiranja stanja prostora, dvojezična znanstveno-umjetnička monografija Snimak postojećeg stanja: rijeka pruga, ulica otvara slojevitu raspravu o tome kako se grad mijenja, pamti i kako oblikuje svoje stanovnike te kako individualni životi te kolektivne odluke utječu na njegov razvoj. U suradnji povjesničarke arhitekture i docentice na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Melite Čavlović te umjetnika i fotografa Marka Ercegovića, ova knjiga – objavljena krajem prošle godine u izdanju samog umjetnika i Muzeja za umjetnost i obrt – polazi od konkretnog primjera Vukovarske ulice kako bi progovorila o širim pitanjima: urbanističkim strategijama, odnosu prostora i ljudi, dugoročnom planiranju te složenim povijesnim i društvenim vrijednostima upisanima u gradski krajolik. Na blijedožutim koricama naslov je ispisan svijetlim sivoplavim slovima, dok se u unutrašnjosti, na početku i kraju, nalazi po jedna fotografija koja postupno blijedi u svijetloplavoj boji, prizivajući krhkost sjećanja, prolaznost i zaborav. Cjelokupno grafičko oblikovanje, čiji je autor Igor Kuduz, možemo interpretirati kao prikaz postupnog iščezavanja prisutnosti. Knjiga započinje citatom Waltera Benjamina objavljenom u eseju “Povijesno – filozofijske teze”, koji glasi ovako: “Historijski artikulirati prošlo ne znači spoznati ‘kako je zapravo bilo’. Znači uhvatiti sjećanje onako kako zabljesne u trenutku opasnosti.”. No kako ta misao usmjerava daljnje čitanje i doživljaj knjige?
Snimio: Marko Ercegović
Snimio: Marko Ercegović
Autor fotografije: Marko Ercegović
Snimio: Marko Ercegović
Autor fotografije: Marko Ercegović
Prvi dio čini fotografsko istraživanje Marka Ercegovića kao “snimak postojećeg stanja”, kako je taj segment i naslovljen. To su dokumentarni prizori “s terena” – pogled koji hvata cestu, dnevni promet, drveće i zgrade kroz četiri godišnja doba i u različita doba dana, zatim slučajne prolaznike u hodu ili u čekanju. Ponekad je u fokusu odnos ljudi i arhitekture, a ponekad se prolaznici gube iz kadra. Najraniji su prizori snimljeni 2012. godine, a recentni su iz 2025., no ne nižu se kronološki niti tvore unaprijed zadani, odnosno jedinstveni narativ. Zabilježeni su fragmenti eksterijera i interijera privatnih i javnih prostora, zatim događaja poput tematskih šetnji ili prosvjeda, pa obiteljskih života ili, pak, slučajnih prolaznika te praznih zemljišta koja se pripremaju za novu gradnju. Vidimo i segmente željezničke pruge, djeliće tramvajskog prometa i automobilskih parkirališta, zatim derutne kućice, oglase za najam te teksture arhitektonskih objekata snimljene iz blizine, što rezultira zanimljivim likovnim kompozicijama. Autora još zanima vanjština i unutrašnjost reprezentativnih gradnji koje su obilježile ovo područje, poput zgrade Pučkog otvorenog učilišta ili koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski”, a dokumentira i zgradu Vjesnika, čija je sudbina najsvježiji dokaz onoga na što knjiga upozorava. Formati fotografija razlikuju se, a njihov raspored je dinamičan. Najčešće su raspoređene tako da je jedan prizor smješten na gornjoj polovici stranice, pri čemu se dinamika postiže njegovim pomicanjem iz središta prema lijevom ili desnom rubu. Mjestimice se na jednoj stranici pojavljuju dvije horizontalno postavljene fotografije, dok se drugdje pojedine snimke protežu preko čitave polovice stranice ili prelaze preko središnjeg spoja. Pritom se povremeno uvode i praznine – cijele prazne stranice, katkad dvije ili tri zaredom – koje djeluju kao pauza u listanju ili prostor neizvjesnosti, jer ono što promatramo odiše prekidom, napetošću, pa i sukobom. Uz par spomenutih iznimaka, na ovim je prizorima grad većinski pust, a prazne ulice zauzimaju velik dio kadra. Ondje, međutim, gdje su prisutni akteri svjesni da ih se snima, oni ili fokusiraju pogled u objektiv dopuštajući autoru da ih portretira u njihovom (intimnom) prostoru ispred doma odnosno u njemu, ili posve suprotno, djeluju odsutno, gledajući negdje izvan kadra u daljinu.
Snimio: Marko Ercegović
Snimio: Marko Ercegović
Snimio: Marko Ercegović
Snimio: Marko Ercegović
Drugi dio knjige čine tekstovi. Vizualno su od prvoga dijela i međusobno odijeljeni bojom papira na kojem su tiskani, a promjenu osjećamo u razlici gramaže i teksture papira. Prva je opsežna znanstvena analiza povijesnog urbanističkog razvoja Ulice grada Vukovara. Nju potpisuje Melita Čavlović i naslovljava “Rijeka, pruga, ulica” prema granicama prostora koji proučava, a zatim slijede dva teksta: kritički esej teoretičara i istraživača Tomislava Medaka te pogovor urednice izdanja Ive Prosoli. I dok Marko Ercegović u prvom dijelu knjige istražuje širi prostor trnjanskog područja baveći se, kako Iva Prosoli navodi, “prirodom fotografiranja i prirodom gledanja”, Melita Čavlović donosi povijesni pregled razvoja urbanističkih i arhitektonskih projekata koji se na odsječku Vukovarske ulice između Savske ceste i Avenije Marina Držića provode uslijed modernizacije grada. Autorica pritom zahvaća period od prvih pokušaja urbanizacije 1930-ih godina do suvremenih planiranja, zadržavajući kritički pogled posebice na recentno stanje. Tekst je gust, potkrijepljen primjerima gradnji i citatima koji potvrđuju promišljanja o promjenama, pri čemu se za svako razdoblje propituje pravo značenje ideje “dobrog iskorištavanja terena”. U tim ekonomsko motiviranim postupcima odražavaju se različiti odnosi projektne moći, kako to pojašnjava Tomislav Medak. Riječ je o prostoru koji obuhvaća niz slojeva: predratne obiteljske kuće, industrijske pogone uz prugu, standardiziranu izgradnju iz doba socijalizma, reprezentativne javne modernističke objekte podignute od 1950-ih do 1970-ih, zatim točkastu stanogradnju uguranu među postojeće objekte nakon 1990-ih te konačno poslovne nebodere i slična suvremena rješenja. Stoga je u tekstu posebno izražena problematika odnosa planske i neplanske izgradnje, sukoba mišljenja, borbe oko kvadrature te danas izrazito prisutan raskorak između privatnog i javnog interesa. Pritom Čavlović navodi kako je “javni prostor postao doslovno i metaforičko odlagalište za probleme privatnog”, što se odnosi na zbrinjavanje privatnog otpada na javnim površinama, osiguravanje parkirnih mjesta kućanstvima, nedostatak zelenih površina i slično. Zbivanja od 2000-ih godina autorica sažima ovako: “Usklađivanje privatnog i javnog interesa prestalo je biti moguće područje djelovanja obiju profesija. Urbanistička je izgubila mehanizme kojima je mogla djelovati na terenu, a arhitektonska je izgubila interes za kontekst u širem smislu te je svoju autonomiju počela graditi isključivo u granicama privatne parcele. Kao posljedica toga urbanistički se diskurs odvojio od arhitektonskog. Prvi je gotovo ekskluzivno postao promotor javnog interesa. Drugi je posao samodostatan te vlastitim žargonom počeo promovirati arhitekturu kao isključivo autonomnu disciplinu” (str. 174).
Autor fotografije: Marko Ercegović
Autor fotografije: Marko Ercegović
Autor fotografije: Marko Ercegović
U konačnici, knjiga aktualizira pitanje gradnje i investitora, pojedinačnih interesa i skupnog djelovanja, pri čemu dolazi do razilaženja mišljenja i prijenosa odgovornosti, a nasljeđe se zapušta da bi se zatim srušilo i na tom mjestu izgradilo nešto novo. Pogled koji se oblikuje u šetnjama Marka Ercegovića tumačimo s pomalo nostalgičnim prizvukom, možda zbog praznine koja okružuje prizore, ali i zbog aktualnog konteksta u kojem se sve oko nas mijenja. Na trnjanskom području recentan je primjer Vjesnikov neboder. Na fotografijama je još zabilježeno njegovo dugotrajno propadanje. Iz današnje perspektive, taj prizor doista se doima kao hvatanje bljeska sjećanja u trenutku opasnosti, jer upravo svjedočimo njegovu nestanku iz urbanog tkiva Zagreba.
Ivana Završki
Snimio: Marko Ercegović
Naslov: Snimak postojećeg stanja: rijeka, pruga, ulica
Nakladnik: Marko Ercegović, Muzej za umjetnost i obrt
Autori: Melita Čavlović, Marko Ercegović
Urednica: Iva Prosoli
Kritički esej: Tomislav Medak
Pogovor: Iva Prosoli
Recenzenti: Aleksandar Bede, Lana Lovrenčić, Andrej Uchytil
Grafičko oblikovanje: Igor Kuduz – KB5
Lektura: Daša Farkaš, Antonia Došen
Prijevod na engleski: Mirta Jurilj, Tomislav Medak
Tisak: Sveučilišna tiskara
Naklada: 350
Zagreb, 2025.
