Do 20. rujna 2026. u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti moguće je pogledati izložbu u povodu dvadesete obljetnice smrti Željka Jermana, jednog od ključnih predstavnika hrvatske konceptualne i eksperimentalne fotografije. Izložbu naslovljenu Željko Jerman: Death in Korkyra organiziraju Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Udruga Siva Zona, a kustosi su Radmila Iva Janković (MSU) i Darko Fritz (Siva zona). Više o programu potražite ovdje.
Željko Jerman, “Autoportret”, 1973., (detalj) Zbirka fotografije, MSU, izvor: MSU
Iz najave izložbe:
“Izložba u MSU-u ujedno je podsjetnik na ranu povezanost umjetnika s institucijom koja je već na samom početku njegova umjetničkog puta prepoznala važnost Jermanova rada. Odabir djela iz fundusa MSU-a, uz dokumentaciju iz muzejske arhive i manji izbor dokumentarne građe iz privatnih arhiva, prati nekoliko ključnih etapa njegova stvaralaštva. Uz pojedina antologijska djela i rijetko izlagane radove, obuhvaća razdoblje od najranijih Subjektivnih fotografija, ciklusa prvotno predstavljenog 1975. godine u tadašnjoj Galeriji suvremene umjetnosti u programu Centra za fotografiju, film i televiziju (CEFFT), do fotoslika nastalih krajem osamdesetih i tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća, uključujući i one nastale u Korčuli. Iako je Jerman jedan od najradikalnijih istraživača fotografskog medija u hrvatskoj umjetnosti, njegovo djelovanje nikada nije ostalo zatvoreno unutar pitanja medija samoga. U vrijeme kad umjetnici analitičke struje konceptualne umjetnosti racionalno istražuju uvjete nastanka slike i razlažu medij na njegove osnovne sastavnice, Jerman slična polazišta primjenjuje na medij fotografije, ali razvija drukčiji pristup. Odbacujući fotokameru i svodeći fotografiju na svjetlo, trag, kemijski proces i materijalnost fotografskog papira, pretvara ih u sredstvo neraskidivog ispreplitanja umjetnosti i života.
Dvadeset godina nakon umjetnikove smrti, dijalogom između Zagreba i Korčule odaje se počast umjetniku koji je tragove vlastitoga postojanja pretvorio u jedno od najupečatljivijih poglavlja hrvatske suvremene umjetnosti.”
