Davor Konjikušić fotografirao je promjene nastale u urbanističkom okolišu Klaonice tematizirajući sukob radničke prošlosti i novoizniklih − kako ih sam naziva − „korporativnih mastodonata“. Tomislav Može i Siniša Glogoški istraživali su mijene unutar same arhitekture prostora. Tomislav je pritom plošnim snimkama zidova, gotovo forenzički, bilježio dokaze stvarajući male akromatske slike, dok je Siniša, prateći put svjetla i prolazeći brojnim dvoranama, čiju prvotnu namjenu prepoznajemo tek po nekim detaljima, zabilježio osebujnu novostvorenu atmosferu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Autor fotografije: Siniša Glogoški

Noćne scene na napuštenim prostorima prikazali su Neven Petrović i Nikola Zelmanović. Neven se kritički bavio simbolikom crvene boje i njezinim značenjem tijekom rada Klaonice, ali i u suvremenim pokušajima revitalizacije istih prostora. Nikola je pak, stilski u maniri naivne umjetnosti, pokazao nadmoć prirode, neovisne o planovima i projektima čovjeka. Marko Miščević spojio je niz fotografija u novu sliku i tako stvorio imaginarni prostor otvorenih mogućnosti, pomalo nalik scenografiji videoigrice. Luka Kedžo posegnuo je za arhivskim fotografijama i naslovima iz dnevnog tiska kombinirajući ih u duhovite, kritičke komentare današnjega gospodarenja prostorom Klaonice. Tematizirajući moguću stambenu namjenu isluženih prostora, Petra Mrša poigrala se granicama medija, inkorporirajući sliku u svoju fotografiju suradnji s nekoliko umjetnika, slikara Ana Mihalić i Borko Vukosav snimali su skvotere, nove stanovnike Klaonice. Želeći pokazati kontrast između ogromnog građevinskog kompleksa i „malog čovjeka“, Borko je skvotere naveo da mu poziraju na krovovima, dok je Ana dokumentirala njihovu svakodnevicu i prenijela nam toplinu njihovih domova.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Autorica fotografije: Ana Mihalić
Različiti autorski pristupi, koji su u većini izloženih radova rezultat promišljanja kompleksnosti naslijeđa industrijske baštine, pokazatelj su interesa studenata fotografije za suvremenu društvenu problematiku. Nadamo se, ili bolje rečeno željeli bismo, da je ova izložba, poput prošlogodišnje zajedničke izložbe Muzeja grada Zagreba i Akademije dramske umjetnosti, samo početak više nego potrebne suradnje muzejskih i obrazovnih ustanova.

Autorica teksta: Iva Prosoli

Izlažu: Ana Mihalić, Tomislav Može, Marko Miščević, Luka Kedžo, Siniša Glogoški, Petra Mrša, Davor Konjikušić, Neven Petrović, Nikola Zelmanović, Borko Vukosav
Kustosi izložbe: Goran Arčabić, Iva Prosoli.
Mentorice: Sandra Vitaljić, izv. prof. i Jelena Blagović, umj. asis.
Mjesto održavanja izložbe: Muzej grada Zagreba, Opatička 20
Trajanje izložbe: 20. 9. – 21. 10. 2012.