Revalorizacija zanemarenih umjetničkih praksi
Krajem prošle godine i službeno je završen dvogodišnji projekt Zaboravljeno nasljeđe – europska avangardna umjetnost na mreži (Forgotten Heritage – European Avant-garde Art Online), kojeg su osmislili, inicirali i proveli Fondacija Arton iz Varšave, Ured za fotografiju iz Zagreba, Umjetnički muzej Kumu iz Tallinna i Umjetnička škola LUCA iz Bruxellesa, uz podršku programa Kreativna Europe.
Projekt Zaboravljeno nasljeđe posvećen je neoavangardnoj umjetnosti europskih država koje su, u umjetničkom, političkom i geografskom smislu smještene na rubu kontinenta, s ciljem da se dosad zanemarene umjetničke prakse, posebice unutar dominantnih internacionalnih historizacija, (ponovno) otkriju i (re)interpretiraju. Centralni dio projekta čini internetska baza europske umjetnosti, koja će i dalje ostati dostupna na linku www.forgottenheritage.eu. Baza je nastala na temelju istraživanja i dokumentacije pronađene u privatnim arhivima umjetnika i institucionalnim zbirkama iz Poljske, Hrvatske, Estonije i Belgije.
Digitalna tehnologija korištena je u projektu kako bi se s ovom građom upoznala što šira publika, a korisnicima je omogućeno istraživanje baze putem podataka različitih vrsta: od vizualnih materijala, dokumentacije, tekstualnih opisa radova i biografija autora, pa do formiranja grafičkih poveznica između pojedinih umjetnika i/ili umjetničkih institucija, što dovodi do prepoznavanja međusobnih utjecaja, važnih kulturnih centara i dosad neuočenih veza među različitim autorima.
Repozitorij predstavlja radove neoavangardnih umjetnika aktivnih u Europi od 1960-ih nadalje, a okuplja poljske, hrvatske, estonske i belgijske autore. U sklopu projekta dosad je prikupljeno oko 8000 jedinica, no u planu je kontinuirano nadopunjavanje novim radovima, autorima i dokumentacijom, kao i širenje baze radovima umjetnika i iz drugih zemalja.
Također, u sklopu projekta održana je radionica u kojoj su studenti Akademije likovnih umjetnosti, Akademije dramske umjetnosti i Filozofskog fakulteta (Odsjeka za povijest umjetnosti i Odsjeka za kulturnu antropologiju) u Zagrebu kroz prezentacije, diskusije i praktični rad upoznali različite aspekte arhiva (odnos fotografije i arhiva, arhiv kao forma, arhiv kao medij…) i umjetničke prakse koje koriste metode aproprijacije, interpretacije te istraživanja arhivskih struktura i materijala. Tijekom radionice, pod vodstvom mentorice Maše Bajc, sudionici su radili na stvaranju novih arhiva, implementirajući pojedine prakse na postojeći arhivski i/ili originalni vlastiti materijal. U zasebnim predavanjima/prezentacijama pojedine aspekte arhiva i arhiviranja razjasnilo je i nekoliko gostujućih predavača: Irena Šimić (Institut za povijest umjetnosti), Hrvoje Gržina (Hrvatski državni arhiv), Sandro Đukić (multimedijalni umjetnik) i Darko Šimičić (Institut Tomislav Gotovac).
Važan dio projekta činila je i izložba, koja je u zagrebačkoj varijanti nosila naziv Proširena fotografija. U tri sukcesivna izložbena segmenta u Galeriji Spot prezentirani su radovi pojedinih hrvatskih neoavangardnih umjetnika aktivnih od sredine 1960-ih nadalje. Prvi tematski segment (23. travnja – 4. svibnja 2018.) bavio se formama društvenih akcija, a predstavio je radove grafičkog dizajnera i umjetnika Željka Borčića (1942. – 2015.), konceptualnog umjetnika Željka Jermana (1949. – 2006.) te umjetnice Edite Schubert (1947. – 2001.). Osnovne strukture fotografije i filma te njihov međuodnos u kontekstu pojmova vremena i pokreta tema su drugog segmenta izložbe (7. – 18. svibnja 2018.), kada su u Galeriji Spot predstavljeni radovi Tomislava Gotovca (1937. – 2010.), Marijana Molnara (1951.) i Ivana Faktora (1953.). Treći tematski segment (21. svibnja – 1. lipnja 2018.) okupio je radove autora Petra Dabca (1942.), Enesa Midžića (1946.) i Vlade Marteka (1951.), koji su svoja umjetnička promišljanja usmjerili k samom mediju fotografije i mogućnostima izraza. Informacije i fotogalerije postava sva tri izložbena segmenta možete pronaći na sljedećim poveznicama: Proširena fotografija – segment 1, Proširena fotografija – segment 2 i Proširena fotografija – segment 3.