Novosti

Strpljivo oko – pejzaž u zbirci fotografija MMSU

Najstarija izložena fotografija seže u 1933. godinu, a najmlađa u 2011., donoseći uži izbor iz više od šesto fotografija iz Zbirke MMSU-a. Izložba predstavlja radove autora/ica: Viktora Hreljanovića, Josipa Klarice, Toše Dabca, Ranka Dokmanovića, Borisa Cvjetanovića, Darka Bavoljaka, Marije Braut, Ivana Posavca, Pedra Meyera, Željka Vukušića, SofijeSilvie, Chrystel Lebas, Sandre Vitaljić, Marcusa Doylea i Isabelle Hayeur. Kustosica izložbe je Sabina Salamon, čiji istoimeni tekst napisan za katalog izložbe možete pročitati ovdje…

Strpljivo oko Pejzaž u Zbirci fotografija MMSU Izbor teme pejzaža unutar zbirke fotografije proizlazi iz zapažanja da je pejzaž vrlo star motiv likovne umjetnosti pa stoga kao predmet rasprave mnogima nezanimljiv, iako je, uz portret, jedna od prvih tema fotografije. Prvo ‘okidanje’ nerijetko prikazuje dijelove nekog horizonta, a heliograf Josepha Nicéphora Niépcea, službeno smatran prvim svjetlosnim zapisom, nosi naziv Pogled kroz prozor na La Gras. Prva asocijacija na pejzažnu fotografiju zasigurno je priroda, a s obzirom na suživot čovjeka s njom, razlikujemo unaprijed dan, izvorni i netaknut krajolik te prirodni okvir u kojem živimo, izmijenjen i napućen, u neprestanim mijenama. U engleskom jeziku ta se razlika određuje jasnije riječima land i landscape . Budući da je priroda, kao predmet promatranja ili priželjkivanja, oduvijek bila nadahnuće, nesumnjivo postoji i izvorna povezanost s njom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Darko Bavoljak “Budućnost, 1991.”

U nekim se povijesnim razdobljima pojačano maštalo o idealnom krajoliku; u 17. stoljeću Kinezi su pokušavali kultivirati zamišljeni park, rajski vrt o kojem su razmišljali i u starom vijeku; za Semiramidine viseće vrtove još se uvijek ne zna jesu li bili mit ili hortikulturalni pothvat. Unutar fotografije postoje sintakse bliske slikarskoj tradiciji, mimezisu i čistoj reprezentaciji te one koje počivaju na prefabrikaciji i reformuliranju, kao fotokolaž. Dopustimo si razmišljati kako utjecaj slikarstva na tek izumljeni medij fotografskog zapisa sredinom 19. stoljeća nije bio medijski uvjetovan, nego se u fotografiji nastavila evolucijski posvjedočena veza s pejzažom…

SABINA SALAMON – “Strpljivo oko – Pejzaž u Zbirci fotografija MMSU”